I Rusi i mi sada imamo dronove sa dometom od 3.000 kilometara. Ove godine ćemo imati dronove sa dometom od 4.000 kilometara. Sljedeće godine od 5.000 do 10.000 kilometara”, rekao je Zelenski
Sirene za zračni napad u Moskvi, plamen koji guta rafinerije nafte u Sibiru i sibirski guverneri koji potvrđuju udare na vojne baze – to su scene koje su bile nezamislive prije godinu dana. Danas su postali nova ratna stvarnost u kojoj je Ukrajina, zahvaljujući brzom razvoju domaće industrije dronova, prenijela stratešku inicijativu duboko u rusku teritoriju. Mit o sigurnoj pozadini je razbijen, a domet ukrajinskih dronova postao je ključno pitanje za rusko vojno i političko vodstvo.
Geografija sukoba se dramatično proširila. Dok su u prvoj fazi rata udari bili ograničeni na područja duž granice, ukrajinski inženjeri su napravili avione koji danas mogu dostići ciljeve udaljene i do tri hiljade kilometara. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy nedavno je potvrdio da nove bespilotne letjelice “Fire Point” već gađaju ciljeve na dubini od 2.070 kilometara, s planovima da dođu do udaljenosti od 3.000 kilometara.
Ovi brojevi nisu samo teorija. Jedan od najspektakularnijih primjera ove sposobnosti bila je “Operacija Spider's Web” izvedena 1. juna 2025. U koordinisanom napadu na pet ruskih zračnih baza, ukrajinske sigurnosne službe (SBU) uspjele su uništiti ili oštetiti desetine strateških bombardera.
Ukrajina planira nabavku bespilotnih letjelica dometa do 10.000 kilometara do 2027. godine, rekao je Vladimir Zelenski u intervjuu američkoj novinarki Lauri Loomer, koja je posjetila Kijev.
“To je jako važno. I Rusi i mi sada imamo dronove sa dometom od 3.000 kilometara. Ove godine ćemo imati dronove sa dometom od 4.000 kilometara. Iduće godine od 5.000 do 10.000 kilometara”, rekao je Zelenski, prenosi Meduza.
U prvoj polovini 2026. Ukrajina je pojačala napade dronovima na rafinerije duboko unutar ruske teritorije, dostižući sve udaljenije ciljeve – posebno fabrike koje se nalaze u Sibiru i dalje na istoku. U julu su počeli napadi na skladišta Wildberryja u raznim regijama. Lako dostižu ciljeve 2.500-3.000 kilometara duboko na teritoriji Rusije.
U martu 2025. godine, Zelenski je objavio da je ukrajinska vojska uspješno testirala bespilotnu letjelicu s dometom od 3.000 kilometara. Dodao je da Ukrajina razvija čitav niz oružja dugog dometa koje će “pomoći u osiguranju državne sigurnosti”.
Ekonomska računica iza ukrajinske strategije dron-a otkriva ključ njenog uspjeha: asimetrično ratovanje u svom najčistijem obliku. Najjednostavniji taktički FPV dronovi, koji se masovno koriste na linijama fronta za uništavanje tenkova i pješadije, koštaju po oko 400 američkih dolara. S druge strane, sofisticirana vozila za duboke udare, koja mogu nositi značajnu eksplozivnu nosivost hiljadama kilometara, imaju cijenu u rasponu od 110.000 do 300.000 dolara. Model koji se najčešće koristi za strateške napade košta oko 270.000 dolara.
CARSTVO PAKETA
Ekonomski miks
WILDBERRIES Ovo nije ruski Amazon, već Amazon, Walmart i Alibaba u jednom
Poređenje ovih troškova sa vrednošću uništenih ciljeva je zapanjujuće. U pomenutoj “Operaciji paukova mreža” dronovi ukupne vrijednosti nekoliko desetina hiljada dolara nanijeli su štetu procijenjenu na sedam milijardi dolara. Uništeni bombarderi Tu-95MS i Tu-22M3 nisu proizvedeni od raspada Sovjetskog Saveza, što ih čini praktično nezamjenjivim.
Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez brzog razvoja ukrajinske odbrambene industrije. Suočena sa nestabilnom zapadnom pomoći i nepouzdanim dobavljačima, Ukrajina je izgradila otporan i inovativan odbrambeni ekosistem za manje od pet godina. Analitičari ga opisuju kao mješavinu “vojnika, startupova, volontera i vladinih agencija”, omogućavajući proizvodu da od prototipa pređe na bojno polje za samo nekoliko sedmica. Dok je u prvoj godini rata gotovo sto posto ukrajinskih dronova ovisilo o kineskim komponentama, do 2025. taj udio je pao na 38 posto, a prazninu su popunili domaći proizvođači. Ukrajina je 2025. godine proizvela oko četiri miliona dronova, a procjenjuje se da će 2026. ta brojka dostići između pet i šest miliona. Ukrajinski zvaničnici tvrde da bi, uz dovoljna finansijska ulaganja saveznika, mogli proizvesti do 20 miliona dronova godišnje.
Rat dronova je beskrajna trka za inovacijama. Dok Rusija pojačava svoje elektronske sisteme za ometanje, Ukrajina razvija nove tehnologije i taktike da ih zaobiđe. Kako bi spriječili smetnje GPS signala, ukrajinski inženjeri koriste alternativne metode navođenja. Neki dronovi koriste optičke kablove koji ih povezuju sa operaterom, čineći ih imunim na radio smetnje. Sve veći naglasak se također stavlja na umjetnu inteligenciju i autonomiju. Dronovi poput TFL-1, nakon što im operater dodijeli metu, mogu samostalno nastaviti misiju čak i ako se komunikacija izgubi. Umjetna inteligencija je obučena da prepozna određene mete i njihove najranjivije tačke. Na primjer, za “Operaciju Spider's Web”, AI je obučen na muzejskim primjerima bombardera Tu-22M3 u Poltavi kako bi naučio gađati rezervoare goriva u krilima. Jednako inovativna je i taktika, što pokazuje i pomenuta operacija sa kamionima, koja je potpuno iznenadila ruske obavještajne službe.
UBILO 77 LJUDI
360°
BREIVIK Norveška mu daje papagaje, Playstation, teretanu u zatvoru… Zašto?
Lista ciljeva ukrajinskih dronova svakim danom je sve duža i raznovrsnija, s jasnim ciljem sistematskog slabljenja ratnog potencijala Rusije. Posljednjih mjeseci kampanja se intenzivirala, pogađajući ključnu infrastrukturu širom Rusije.
Energetski sektor je primarni cilj. Rafinerije nafte i skladišta goriva u mjestima kao što su Ilsk, Sankt Peterburg, Rjazan, Saratov, Omsk, Tuapse i Ufa su redovno napadani, što uzrokuje značajne požare, prekide u proizvodnji i nestašice goriva na benzinskim pumpama u mnogim ruskim regijama. Ovi udari direktno utiču na rusku logistiku, što otežava snabdevanje vojske na bojnom polju. Osim rafinerija, često su na meti i elektrane, poput termoelektrana i trafostanica, što je dovelo do potpunih nestanka struje u gradovima poput Belgoroda i prekida napajanja električnom energijom na okupiranom Krimu.
Vojna i odbrambena industrija također su pod stalnim napadima. Napadnute su fabrike baruta poput “Elastika” u Rjazanjskoj oblasti, pogoni za proizvodnju komponenti za krstareće rakete Iskander i protivvazdušnih sistema Pancir u Voronježu, kao i objekti ključni za ruski raketni program. Cilj je jasan: usporiti ili zaustaviti proizvodnju oružja koje Rusija koristi za napad na Ukrajinu.
Treća ključna kategorija su vojne baze i logističke rute. Pored vazdušnih baza kao što su Engels-2 i Saky, mete su i mostovi od strateškog značaja, kao što je most Čonhar koji povezuje Krim sa kopnom, i železnice. Udari su stigli do Moskve, gdje su gađani objekti poput Moskovske rafinerije nafte i Centra za svemirske komunikacije u Dubni, ključnom čvorištu ruskih satelitskih komunikacija. Svaki od ovih napada ne samo da uzrokuje materijalnu štetu, već i prisiljava Rusiju da povuče dragocjene sisteme protivvazdušne odbrane sa prve linije fronta kako bi zaštitila svoju duboku pozadinu, dodatno protežući svoje resurse. Jedan ukrajinski zvaničnik je to privatno sažeo: “Cijene takvih dronova nisu samo oružje – one su alati za slanje strateških poruka.”
