Nakon što je postala prva zemlja na svijetu koja je uvela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, Australija sada pooštrava svoje mjere. Suočena s dokazima da se zakon uvelike zaobilazi, australska vlada najavila je drastično povećanje kazni za tehnološke kompanije koje ne poštuju pravila te jačanje ovlasti regulatornih tijela kako bi se osigurala provedba zakona.
Strože kazne i nove ovlasti za regulatora
U nedavnom priopćenju za medije, australska vlada objavila je kako će udvostručiti maksimalnu kaznu za sve kompanije koje krše zakon o minimalnoj dobi. Kazna se povećava s 49,5 milijuna na čak 99 milijuna australskih dolara, što je više od 68 milijuna američkih dolara. Ovaj potez uslijedio je kao odgovor na sve veći broj dokaza da postojeća zabrana, koja je na snazi od prosinca 2025. godine, nije dovoljno učinkovita.
“Jasno je da veliki tehnološki divovi ne čine dovoljno kako bi se uskladili sa zakonom. Ove promjene odražavaju ozbiljnost s kojom pristupamo svakom neuspjehu društvenih mreža da se pridržavaju našeg zakona koji je vodeći u svijetu”, stoji u izjavi premijera Anthonyja Albanesea.
Uz povećanje novčanih kazni, vlada dodjeljuje i veće ovlasti povjerenici za e-sigurnost (eSafety Commissioner), Julie Inman Grant. Njezin ured sada može od društvenih mreža zahtijevati dokaze o tome na koji način sprječavaju djecu mlađu od 16 godina u otvaranju računa. Značajna novost je i mogućnost prikupljanja dokaza o usklađenosti od trećih strana, kao što su pružatelji usluga provjere dobi ili trgovine aplikacijama, čime se dodatno pojačava nadzor nad tvrdnjama tehnoloških kompanija.
Učinkovitost zabrane i dalje pod upitnikom
Iako je vlada izvijestila da je od stupanja zabrane na snagu uklonjeno, deaktivirano ili ograničeno više od pet milijuna računa mlađih od 16 godina, nedavne studije i ankete ukazuju na potencijalnu neučinkovitost mjera. U travnju je dobrotvorna organizacija Molly Rose Foundation provela anketu na više od tisuću djece u dobi od 12 do 15 godina i otkrila da njih čak 61 posto i dalje ima pristup društvenim mrežama. Novija studija Sveučilišta u Newcastleu tvrdi da je više od 85 posto australskih tinejdžera mlađih od 16 godina još uvijek aktivno na aplikacijama.
Ove podatke potvrđuje i izvješće same povjerenice za e-sigurnost iz ožujka 2026. godine, koje je otkrilo da je sedam od desetero djece koja su imala račune prije zabrane i dalje imalo pristup platformama. Problem leži u činjenici da se provjera dobi često oslanja na samostalno prijavljivanje datuma rođenja, što djeca lako zaobilaze upisivanjem lažnih podataka.
Aktivne istrage i pravni izazovi
Australska agencija za sigurnost na internetu potvrdila je da i dalje “aktivno istražuje potencijalno nepoštivanje” zakona od strane velikih platformi poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, TikToka i YouTubea. Istovremeno, sam zakon suočava se s pravnim izazovima. Projekt za digitalnu slobodu (Digital Freedom Project) pokrenuo je postupak pred Visokim sudom tvrdeći da zakon krši Ustavom impliciranu slobodu političke komunikacije, a sličnu tužbu podnio je i Reddit.
Australija kao predvodnik globalnog trenda
Kao prva zemlja s ovako sveobuhvatnom zabranom, Australija je postala testni poligon čiji ishod pažljivo prate vlade diljem svijeta. Rastuća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje adolescenata potaknula je i druge države na razmatranje sličnih mjera. Ujedinjeno Kraljevstvo planira uvesti zabranu za mlađe od 16 godina do proljeća 2027., a Kanada također predlaže sličan zakon. Europska unija razmatra mogućnost uvođenja jedinstvene zabrane na razini cijele unije, dok je Brazil već uveo zakon prema kojem računi mlađih od 16 godina moraju biti povezani s računom roditelja ili skrbnika. Ovi napori signaliziraju globalni pomak prema strožoj regulaciji tehnoloških kompanija s ciljem zaštite djece i mladih u digitalnom okruženju.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
