Ideja je jednostavna, ali diplomatski veoma moćna – stvoriti okolnosti u kojima bi bilo gotovo nemoguće da Putin odbije da sedne za pregovarački sto
Na marginama samita G7 u Francuskoj, u potezu koji bi mogao iz temelja promijeniti dinamiku rata u istočnoj Evropi, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky polusatni sastanak sa američkim kolegom Donaldom Trampom iskoristio je da ruskom lideru iznese najdirektniji predlog do sada Vladimir Putin. Ne radi se o još jednom pozivu za mir, već o onome što su neki analitičari odmah nazvali “mafijaškom ponudom” – konkretnom pozivu na tripartitni mirovni sastanak u Sjedinjenim Američkim Državama, uz posredovanje i učešće samog Trumpa. Ideja je jednostavna, ali diplomatski veoma moćna – stvoriti okolnosti u kojima bi bilo gotovo nemoguće da Putin odbije da sedne za pregovarački sto.
Inicijativa Zelenskog dolazi nakon niza neuspjelih pokušaja da se organizira direktan sastanak s Putinom. Kremlj je do sada sistematski ignorisao ili odbijao pozive, uključujući i pozive za sastanak na marginama upravo završenog samita G7. Ukrajinski predsjednik vjeruje da bi se promjenom mjesta održavanja i uključivanjem američkog predsjednika kao domaćina i posrednika jednadžba mogla promijeniti.
– Jučer smo razgovarali sa predsednikom Trampom o mogućnosti da se takav sastanak organizuje u SAD, u formatu koji bi Putinu bilo mnogo teže odbiti – najavio je Zelenski u video obraćanju nakon razgovora.
Taj potez stavlja diplomatski pritisak na Moskvu. Dok je pozive iz Kijeva ili evropskih prijestolnica bilo lako odbaciti kao politički neprihvatljive, službeni poziv Bijele kuće da se sastanu s dvojicom predsjednika predstavljao bi sasvim drugačiji izazov. Odbijanje takve inicijative moglo bi dodatno izolirati Rusiju i potvrditi narativ da Moskva nije istinski zainteresirana za prekid vatre.
– Videćemo šta će biti od toga. Ako Rusija odbaci tu mogućnost, biće potreban dodatni pritisak – dodao je Zelenski, jasno dajući do znanja da je ovo jedan od posljednjih pokušaja uspostavljanja dijaloga prije moguće eskalacije pritiska na Kremlj.
Iza kulisa ove diplomatske ofanzive krije se detaljan plan za okončanje rata. U nedavnom, neobično iskrenom intervjuu sa novinarima, Zelenski je detaljno opisao nacrt sporazuma od 20 tačaka, koji je opisao kao “osnovni dokument za okončanje rata, politički dokument između nas, Amerike, Evrope i Rusije”. Ovaj plan, koji je skraćena verzija ranijeg prijedloga od 28 tačaka, sadrži bolne kompromise, ali i čvrste garancije za budućnost Ukrajine.
DUBINSKA ANALIZA
Politika i društvo
Da li je Tramp izgubio rat? Iranci ga vide u gipsu, slomljenih nogu sa štakama
Ostaje najsloženije pitanje kontrolu teritorije. Zelenski je prvi put detaljno opisao mogući kompromis u vezi s povlačenjem ukrajinskih snaga iz dijelova Donjecke regije koji trenutno nisu pod kontrolom ruskih snaga. To uključuje i takozvani “pojas tvrđava”, odnosno utvrđene gradove kao što su Kramatorsk i Slovjansk, koji predstavljaju ključnu prepreku ruskom napredovanju. Prema prijedlogu, Ukrajina bi pristala da se povuče iz tih gradova pod uslovom da Rusija uzvrati stvaranjem demilitarizirane zone.
– Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitariziranu zonu – što znači da se sa ovog područja povlači teško naoružanje – a udaljenost je, na primjer, 40 kilometara, onda bi, ako su Kramatorsk i Slavjansk naša slobodna ekonomska zona, Rusi morali da povuku svoje trupe na istu udaljenost – objasnio je Zelenski.
Ovaj prijedlog je pokušaj da se pronađe srednji put u odnosu na Putinov zahtjev da Ukrajina ustupi cijeli region Donjecka. Osim toga, plan predviđa povlačenje ruskih trupa iz regiona Dnjepropetrovsk, Nikolajev, Sumi i Harkov. Konačni dogovor o statusu teritorije, kako je naglasio Zelenski, morao bi biti potvrđen na nacionalnom referendumu u Ukrajini, koji bi mogao biti održan tek nakon najmanje 60 dana potpunog i provjerljivog prekida vatre.
Oni su ključni dio sporazuma sigurnosne garancije koje bi SAD, NATO i evropske zemlje obezbijedile Ukrajini. Zelenski je istakao da će te garancije “odraziti član 5” NATO-a, temeljni princip kolektivne odbrane. Plan predviđa vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu. S druge strane, garancije bi bile ukinute ako bi Ukrajina bez provokacija pokrenula napad na rusku teritoriju. Cijeli proces implementacije nadgledao bi Vijeće za mir kojim bi predsjedavao Donald Trump.
Plan takođe uključuje ogroman razvojni paket za poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine. Planirano je osnivanje Fonda za razvoj Ukrajine koji bi ulagao u tehnologiju, data centre i vještačku inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski gasni sektor. Zelenski je ukupne ekonomske gubitke izazvane ratom procijenio na 800 milijardi dolara. Posebno je zanimljiv prijedlog za nuklearku Zaporožje, koja je trenutno pod ruskom kontrolom. Kijev predlaže da elektranom upravlja zajednička američko-ukrajinska kompanija, pri čemu bi 50 posto proizvedene struje išlo Ukrajini, a o distribuciji ostatka odlučivale bi SAD.
Dok Zelenski pokušava da stvori jedinstven front, Donald Tramp igra svoju, često nepredvidivu, diplomatsku igru. On je u srijedu najavio planove za dva sastanka s Putinom: prvi, bilateralni, biće održan u petak u Anchorage, Aljaskaa drugi bi, ako prvi prođe dobro, uslijedio “skoro odmah” i uključivao bi Zelenskog. Ovo je prvi susret američkog predsjednika s ruskim liderom od 2021. godine.
– Ako prvi sastanak prođe dobro, brzo ćemo organizovati drugi. Voleo bih to da uradim skoro odmah, i imaćemo brzi drugi sastanak između predsednika Putina i predsednika Zelenskog i mene, ako žele da budem tamo“, rekao je Tramp.
Međutim, njegove poruke su kontradiktorne. Istovremeno je upozorio da možda neće biti drugog sastanka ako ne dobije odgovore koje traži, a Rusiji je zaprijetio “veoma ozbiljnim posljedicama” ako Putin ne pristane da okonča rat. Prijetnje dolaze nakon što je prošle sedmice istekao njegov rok za uvođenje “sekundarnih sankcija” ruskim trgovinskim partnerima i ništa nije preduzeto. Strah Kijeva i evropskih saveznika je da bi Trump, željan da ispuni svoje predizborno obećanje o okončanju rata “u jednom danu”, mogao sklopiti dogovor s Putinom koji bi uključivao bolne ustupke na štetu Ukrajine. Sam Trump je sastanak na Aljasci opisao kao “malo testiranja na terenu”, dodajući da očekuje da će na kraju “biti neke razmjene, neke promjene na teritoriji”.
Evropski lideri, svjesni Trumpove nepredvidljivosti, ulažu velike napore da osiguraju ujedinjeni Zapad. Prije samita G7, Zelenski je odletio u Berlin, gdje su se sastali sa njemačkom kancelarkom Friedrich Merz pridružio se online pozivu sa drugim evropskim liderima, kao i liderima NATO-a i EU. Tokom tog razgovora razgovarali su s Trumpom, naglašavajući potrebu za čvrstim i jedinstvenim stavom prema Rusiji. Sam Tramp je razgovoru dao “desetku”, opisujući ga kao “veoma, veoma prijateljski”.
Evropski lideri izrazili su optimizam nakon poziva. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su “Evropa, SAD i NATO ojačali zajedničke temelje Ukrajine”. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pohvalio je “Trampovo vođstvo i blisku koordinaciju sa saveznicima”, zaključivši da je “lopta sada u Putinovom dvorištu”. Kancelar Merz je potvrdio da je Ukrajina spremna da pregovara “o teritorijalnim pitanjima”, ali je naglasio da “pravno priznanje ruske okupacije neće biti predmet rasprave”. Dok se diplomatija zahuktava, a Zelenski nastavlja svoju turneju sastankom sa britanskim premijerom Keirom Starmerom u Londonu, Kremlj na sve gleda s visine.
Portparol Dmitrij Peskov kratko je komentarisao plan od 20 tačaka, rekavši samo da oni “trenutno analiziraju materijale”. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije ocijenilo je cjelokupnu diplomatsku aktivnost “politički i praktično beznačajnom” i kao pokušaj “sabotiranja” američkih i ruskih napora da se okonča sukob.
