Miljenka Grgić je početkom travnja javno objavila da je otpuštena sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, tvrdeći da je odluka donesena kako bi se zaštitili određeni ljudi iz vrha fakulteta.
Situacija sa smjenom velečasne Miljenke Grgić na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu dobiva novi zaokret jer velečasni buntovnik protiv načina vođenja KBF-a – kojeg se pokušavaju riješiti i ne mogu je ušutkati – koristi društvene mreže. Kaže da je ona žrtva i da je, uprkos tome, ona dobila drugu kanonsku opomenu.
“Dobila sam odgovor na svoje pismo hrvatskim biskupima. Moj pokrajinski poglavar mi je dao drugu kanonsku opomenu i započeo moje protjerivanje iz samostana. Da, dobro ste pročitali. Moj poglavar je uradio prljavi posao uklanjanja i ućutkavanja žrtve”, napisala je. Miljenka Grgić u objavi na Facebooku.
“Ako se crkvene nepravde ne isprave, već se žrtve diskredituju i uklone, žrtve će napustiti instituciju Crkve, ali je neće ostaviti samu. Sa žrtvama će Bog ostaviti i instituciju Crkve da stvori sebi novi narod koji donosi plodove Carstva Božjeg”, napisao je Grgić pozivajući se na Evanđelje po Mateju.
Inače, u katoličkom kanonskom pravu kanonska opomena je službeno upozorenje koje crkvena vlast daje osobi za koju smatra da je počinila prijestup ili ustraje u ponašanju koje nije u skladu s crkvenim propisima. U slučaju časnih sestara, druga kanonska opomena obično znači da je prva već data i da problem nije riješen ili je osoba nastavila s istim ponašanjem. Druga opomena predstavlja ozbiljniji korak u postupku i služi kao dodatna prilika za ispravku prije eventualnih daljih kanonskih mjera. Ako se radi o postupku koji može dovesti do otpuštanja sa vjerskog instituta, kanonsko pravo predviđa da se monasima daju formalna upozorenja i mogućnost da se brane prije donošenja konačne odluke. Stoga je moguće da druga kanonska opomena zaista vodi protjerivanju iz manastira, kako monahinja kaže u objavi na društvenim mrežama.
Miljenka Grgić je početkom travnja javno objavila da je dobila otkaz na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, tvrdeći da je odluka donesena kako bi se zaštitili određeni ljudi iz vrha fakulteta. Nakon toga, javnosti su otvorena brojna pitanja o rukovođenju KBF-om, dosadašnjim sudskim postupcima, kriterijima zapošljavanja i odlučivanja u ustanovi.
Splitski KBF nije običan fakultet. On obrazuje buduće svećenike, vjeroučitelje, teologe i ljude koji će sutra oblikovati crkveni i društveni diskurs. Upravo zbog toga svaka ozbiljna sjena na njegov rad ima veću težinu od obične administrativne epizode. Ono što se dešava u takvoj ustanovi ne tiče se samo zaposlenih, dekana, velikog kancelara ili užeg akademskog kruga. To se tiče i vjernika, studenata, Crkve u Hrvatskoj i javnosti koji imaju pravo znati funkcioniraju li institucije koje se odnose na moral zaista prema moralnim kriterijima, napisao je prije nekoliko tjedana Ivan Horvat za portal Točkazarez.
Kako piše Slavonija.in, Miljenka Grgić rođena je 1974. godine u Sinju, a dolazi iz sela Vedrine koje pripada gradu i župi Trilj u Cetinjskoj krajini. Nakon završene prirodoslovne gimnazije u Sinju, pridružila se sestrama Služavkama Malog Isusa i uzela redovničko ime s. Marija Miljenka. Od 1996. do 2002. pohađala je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je diplomirala teologiju. Od 2003. do 2014. studirala je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu, gdje je magistrirala (2008.) i doktorirala (2014.) iz biblijskih nauka. Od 2016. godine radi kao postdoktorand, a od 2021. kao docentica na Katedri za starozavjetno pismo Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ona je početkom travnja na svom Facebooku objavila da ju je kancelar Zdenko Križić odlučio otpustiti, tvrdeći da je to učinio kako bi zaštitio dekana Ivana Bodrožića. U objavi je otvoreno prozvala odgovorne i postavila moralno pitanje izbora, što je izazvalo oštre reakcije u javnosti, navodi Slavonija.in.
U središtu slučaja je pravosnažna sudska odluka kojom su, prema dostupnim informacijama, dekan Alojzije Čondić i KBF prekršajno kažnjeni zbog angažovanja osobe koja nije ispunjavala uslove za radnu funkciju. Takva odluka, protiv koje nema žalbe, podrazumijevala je raskid ugovora o radu tom licu. Kako se to nije dogodilo, odgovornost se, prema navodima, pripisuje dekanu Bodrožiću i velikom kancelaru Križiću.
Problemi u KBF-u traju godinama. U javno dostupnom zapisniku Fakultetskog vijeća navedeno je da je 10. juna 2021. godine, u vrijeme dekana Mladena Parlova i velikog kancelara Dražena Kutleše, službeniku uručen vanredni otkaz. Naknadno je utvrđeno da je otkaz bio nezakonit, zbog čega je KBF morao platiti odštetu od 10.000 eura.
U zapisniku sa sjednice iz 2019. godine pominje se i prijava koju je Ivan Tadić podnio protiv Jadranka Garmaza zbog navodnih prijetnji. Tadić je, ne navodeći ime Jadranke Garmaz, naveo da mu je svjedok prenio te prijetnje: “Ako se Tadiću nešto fizički dogodi, znaj da sam ja to uradio”. On je ove prijetnje doživio kao prijetnje smrću, pa ih je prijavio policiji i pokrenuo krivični postupak koji je u toku, piše Slavonija.in.
Dodatne kontroverze izazvala je odluka nadbiskupa Križića da na župnu službu imenuje svećenika osuđenog za pedofiliju, što je u suprotnosti s načelom nulte tolerancije koje Crkva službeno zastupa. Posljednji slučaj gospićkog svećenika Mišela Grgurića, koji je optužen za maltretiranje sjemeništaraca, postavlja pitanje kojim se kriterijima rukovodio i kojim se rukovodio nadbiskup Križić u upravljanju i imenovanju i razrješenju u biskupijama koje su mu povjerene, te je li toga svjesna Sveta Stolica, napisala je. Slavonija.in.
“U kontekstu svih navedenih događaja, pred dekana Bodrožića i velikog kancelara Križića nameće se niz pitanja: da li je sestra Miljenka Grgić jedina osoba koja je dobila vanredni otkaz za vrijeme svog mandata, planiraju li nove takve odluke i da li su drugi slučajevi, poput optužbi za plagijat ili kontroverzno zapošljavanje Bodrožitelja, revidirano.”
O splitskom KBF-u se godinama govori kao o instituciji opterećenoj unutarnjim podjelama i sporovima. U crkvenim krugovima spominjalo se da je svojedobno Vatikan poslao Dražena Kutlešu u Split da stabilizira stanje na Fakultetu. Spomenuto je i da je bilo profesora čije su izjave ili stavovi bili problematični u odnosu na papu Franju i njegov pontifikat, napisao je Tockazarez. Nakon Kutleše u Split je došao nadbiskup Zdenko Križić. Kao splitsko-makarski nadbiskup on je i veliki kancelar KBF-a, što znači da njegova odgovornost nije samo simbolična ili protokolarna. On nije samo počasni gost na akademskim svečanostima. Njegova uloga je vezana za crkveni identitet i institucionalni nadzor Fakulteta.
Sestra Miljenka Grgić se u javnosti predstavlja kao osoba koja sebe smatra žrtvom nepravde i koja se ne boji o tome govoriti. Ova činjenica sama po sebi zaslužuje ozbiljan odgovor, a ne institucionalno slijeganje ramenima, navodi Tockazarez. Najveći problem splitskog KBF-a možda više nije niti jedan slučaj. Problem je utisak kontinuiteta. Jedan slučaj bi mogao biti nesporazum. Dva slučaja mogu biti loše upravljanje. Ali ako se godinama traju sporovi, prozivke, sudski postupci, ostavke, ćutnja i nejasna objašnjenja, onda se mora zapitati postoji li dublji obrazac na Fakultetu, kaže on. Tačka i zarez.
