Internetske prijevare odavno nisu ono što su bile. Nestali su tipfeleri, čudni prijevodi i adrese pošiljatelja koje su odale sve na prvi pogled. Bila je to drugačija era, kada je lažnu poruku prepoznao gotovo svatko ko ju je pročitao s malo pažnje.
Na njezino mjesto došlo je nešto znatno opasnije: poruke koje izgledaju kao da ih je napisao neko ko zna što radi. Jer danas, i zna što radi.
Nestale tehničke barijere
Veliki jezični modeli, isti oni koji stoje iza popularnih alata umjetne inteligencije, omogućuju prevarantima da u nekoliko sekundi sisteme gramatički besprijekornu poruku, prilagođenog tona i stila, s logom banke, ministarstva ili poštanske službe, piše Fenix magazin.
Umjetna inteligencija ne zamara, ne griješi i ne treba puno novca ni znanja. Dostupna je svakome s internetskom vezom. Tehnička barijera praktički je nestala, a s njom i jedan od rijetkih pouzdanih filtara koje smo imali.
Stručnjaci procjenjuju da u više od 82 posto svih današnjih phishing poruka sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, a klasični filtri ih gotovo više ne prepoznaju, prenosi N1.
Žurba ubija oprez
Ali, pravo oružje ipak nije tehnologija, već pritisak.
“Hitno. Rok istječe. Račun će biti blokiran. Imate pravo na povrat sredstava”. Te formulacije nisu slučajne. Precizno su kalibrirane, ne da informiraju, nego da prije svega izazovu paniku.
Prevaranti dobro znaju da uplašena osoba ne razmišlja isto kao smirena osoba. Znaju da žurba ubija oprez, i na to računaju.
Meta su starije osobe
Posebno su izloženi stariji građani, no ne zato što su naivni ili manje sposobni. Meta su zato što su odrasli u vremenu kad su institucije, banke, državne službe i bolnice, predstavljale autoritet kojemu se vjerovalo bez pogovora.
To povjerenje nije slabost. Ali, prevaranti ga danas vješto imitiraju i iskorištavaju bez skrupula.
Ni mlađe generacije nisu imune. One možda lakše prepoznaju tehnički sumnjive detalje, ali jednako su podložne emocionalnoj manipulaciji kada poruka udari u pravo mjesto: finansijsku nesigurnost, strah od gubitka, ili jednostavno znatiželju.
Prevare više ne dolaze samo putem e-maila. U Njemačkoj su prevaranti počeli lijepiti lažne QR kodove na parkomate i javne površine. Ko ih skenira, završi na lažnoj stranici i izgubi podatke, a da ni ne zna što se dogodilo.
Umjetna inteligencija
Te poruke danas piše umjetna inteligencija, a ona ne zna da laže. Samo izvršava zadatak koji joj je neko postavio, i čini to savršeno.
Zato je najvažnija digitalna navika danas zapravo najjednostavnija – zastati nekoliko sekundi prije klika. Udahnuti. Pitati se ko šalje tu poruku, zašto baš sad i zašto tolika žurba. Provjeriti adresu pošiljatelja. Nazvati instituciju direktno, ne putem broja telefona iz poruke. Posavjetovati se s nekim od povjerenja.
To nije paranoja. To je jedina stvarna zaštita koja danas postoji, jer nijedan antivirusni program ne može zaštititi osobu od vlastite panike.
Kibernetička sigurnost više nije isključivo tehničko pitanje. U doba kada umjetna inteligencija može imitirati svačiji glas, stil i autoritet, ona postaje pitanje razumijevanja kako manipulacija funkcionira i što se događa u nama u trenutku kada neko namjerno pritisne pogrešno dugme.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
