Projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko, Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura, predstavljen je u utorak u okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku, a potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Riječ je o najsuvremenijem podatkovnom centru ukupne snage 1 GW s raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg ‘Tier 4’ standarda koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Centar će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu najsuvremeniju trafostanicu te novih 280 kilometara dalekovoda, najavili su.
Solarna elektrana, vlastite bušotine i 280 km dalekovoda
Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra.
Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5.2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav.
Ovim centrom će se povećati broj privatnih proizvođača električne energije prisutnih u Hrvatskoj tako da njihova prisutnost, zbog potencijalnih viškova, može smanjiti cijenu električne energije za građane i gospodarstvo. Centar će koristiti vlastite bunare i ne spaja se na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rečeno je na predstavljanju. Koristit će vlastite izvore vode i vlastito rješenje za hlađenje sustava. Proces kojim se voda koristi u svrhu hlađenja je isparavanje tako da joj se ni na kakav način ne mijenja kemijski sastav, manji dio vode koji rashladni sustav ne uspije ispariti se vraća putem upojnih bunara u prirodu, drugim riječima u prirodu se na vraća ništa što već nije bilo dio prirode kad se voda crpila.
Značajna ulaganja bit će izvršena u proširenje i unaprjeđenje postojeće cestovne infrastrukture, te cijevi za optičku infrastrukturu.
Ukupna ulaganja u infrastrukturu koja se daju državi i društvu, lokalnoj zajednici i županiji – ulaganja u električnu, cestovnu i optičku infrastrukturu – u ukupnoj su vrijednosti od oko 500 milijuna eura, rečeno je. Projekt će donijeti više od 3.000 radnih mjesta u izgradnji, 1.500 kada počne s radom, a posredno će utjecati na otvaranje 6.000 radnih mjesta. Početak izgradnje AI inovacijskog i razvojnog centra Topusko planiran je u 2027., a početak rada predviđen je za početak 2029.
Izazovi ovakvog projekta
O tehničkim detaljima cijelog projekta razgovarali smo s Leom Mršićem, prorektorom za istraživanje i razvoj Sveučilišta Algebra Bernays.
– Danas u regiji aktivno djeluje veći broj podatkovnih centara, znanje o njihovoj izgradnji i iskustvo u upravljanju postoji. Za realizaciju izgradnje podatkovnog centra potrebno je zadovoljiti više preduvjeta koji značajno ovise i o veličini i složenosti investicije te kao takvi utječu i na rokove – rekao je.
Ističe kako je važno istaknuti da se ukupan procijenjeni iznos investicije odnosni na širi kontekst investicije koji uključuje i zadovoljavanje preduvjeta i izgradnju samog centra te s tim povezanih kapaciteta.
– Ovakva investicija podrazumijeva paralelno pokretanje nove proizvodnje, prijenos, skladištenje, fleksibilnost, spomenute vlastite bunare, prilagodbu ugovora o balansiranju energije i ojačanja postojeće mreže. Sve zajedno predstavlja priliku za stručnjake koji kroz uspostavu ovakvog ekosustava u narednih pet do deset godina mogu razvijati inženjerska znanja i graditi globalno konkurentne karijere. Ovo se odnosi na iskustva inženjera u elektrotehnici i planiranju energetskih postrojenja te iskustva u računarstvu i informacijskim znanostima – kaže Mršić te ističe da na Algebri nude programe vertikalno usmjerene prema primjeni računarskih znanja i različitim industrijama i da baš ovakvi projekti predstavljaju priliku za iskorak pri čemu stručnjaci ostaju u Hrvatskoj dok istovremeno grade globalno prepoznatljivu karijeru.
– Planiranje ovakvih projekata u pravilu uključuje razvoj ekosustava i nije ga moguće realizirati “točkastim” principom, već pažljivim planiranjem elemenata ekosustava koji će kroz vrijeme stvoriti održivu cjelinu – poručio je.
– S druge strane projekt ove veličine i složenosti prate izazovi vezani uz zaštitu okoliša, toplinski otpad, zahvate u prostoru, buku i općenito kumulativni utjecaj na lokalnu sredinu. Centri ovakve vrste hlade se na različite načine, sa tendencijom prema hlađenju tekućinom zbog gustoće topline. Čak i najučinkovitijim centrima danas hlađenje čini oko 10% potrošnje, a može se kretati i do razine od 30%. Razumijevanje rada ovakvih centara u svim elementima njihovog rada i interdisciplinarnosti može biti izvor motivacije za generacije inženjera i istraživača – ističe Mršić na pitanje o tome kako bi funkcionirao i hladio se ovakav golemi centar.
Jedan od učinaka koji se spominje uz Pantheon je i onaj ekonomski, a Mršić dodaje da može biti velik, ali da nije automatski široko društven.
– Broj stalno zaposlenih u modernim podatkovnim centrima često je znatno veći u fazi gradnje nego u fazi zrelosti, a najveća dodana vrijednost često odlazi vlasnicima infrastrukture i zakupcima računalnog kapaciteta. Korisnici bi vjerojatno bili globalni zakupci i veće tehnološke kompanije, financijski sektor, istraživačke institucije i državne platforme, što zahtjeva pažljivo planiranje korištenja – dodaje.
Strateški plan održavanja morat će pratiti ulaganje zbog brzog zastarijevanja tehnologije, razvoja zajednice korisnika i planiranja intelektualnih kapaciteta kroz ljude koji će znati uspostaviti, ali i ponuditi izgrađene kapacitete tržištu, poručio je.
– Postoji ozbiljan rizik od uspostave infrastrukture koju neće imati tko koristiti i njome upravljati, stoga je u projekt važno u ranoj fazi uključiti i visokoškolske institucije kako bi u ciklusu obrazovanja od tri do pet godina mladi stručnjaci mogli paralelno promatrati i sudjelovati na aktivnostima te kasnije preuzeti pozicije u samom projektu. Sveučilište Algebra Bernays upravo upisuje prvu generaciju studenata na međunarodni doktorski studij u tehničkim znanostima polju računarstva na kojem će studenti, između ostalog, imati prilike raditi na superračunalima nove generacije i pripremati se aktivno za poslove budućnosti- istaknuo je.
Kakva će biti direktna korist za građane od ovakvog centra, pitali smo Mršića.
– Za običnog građanina neposredna korist od ovog projekta ne bi bila dramatična. Blizina može smanjiti latenciju za neke usluge, ali većina svakodnevnih usluga već radi dovoljno brzo preko regionalnih europskih čvorišta. Korist građanima mogu donijeti niže cijene energije, kvalitetnija podatkovna mreža, lokalni poslovi, novi tržištu orijentirani obrazovni programe, dodatni porezni prihodi i domaći pristup AI infrastrukturi, a o čemu će zasigurno biti riječi u tjednima koji su pred nama – poručio je na kraju razgovora.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
