Francuski glazbeni streaming servis Deezer objavio je zapanjujuće podatke koji otkrivaju razmjere prodora umjetne inteligencije u glazbenu industriju. Prema njihovim brojkama, gotovo 75.000 pjesama generiranih isključivo umjetnom inteligencijom svakodnevno se učitava na platformu, što čini nevjerojatnih 44 posto svih novih glazbenih sadržaja. Na mjesečnoj razini, to je poplava od više od dva milijuna sintetičkih pjesama.
Eksplozivan rast sintetičke glazbe
Ove brojke označavaju dramatično ubrzanje trenda. U siječnju 2025. godine, kada je Deezer tek pokrenuo svoj alat za detekciju, platforma je bilježila oko deset tisuća AI pjesama dnevno. Do rujna iste godine brojka se utrostručila na 30.000, da bi u siječnju ove godine dosegla 60.000 dnevno. Sadašnjih 75.000 pjesama dnevno pokazuje da se rast ne usporava, postavljajući pred cijelu industriju golem izazov.
No, unatoč masovnom priljevu, čini se da ljudski slušatelji nisu pretjerano zainteresirani za glazbu koju stvaraju strojevi. Deezer navodi da takav sadržaj čini tek između jedan i tri posto ukupnih streamova na platformi. Ono što je još važnije jest podatak da je velika većina tih preslušavanja – čak 85 posto – otkrivena kao lažna i posljedično demonetizirana. Čini se da je glavni cilj masovnog učitavanja sintetičkih pjesama pokušaj prijevare i izvlačenja novca iz fondova za autorske naknade pomoću botova, a ne osvajanje publike.
Deezerova borba protiv poplave
Kao jedina velika platforma koja transparentno objavljuje ove podatke, Deezer se postavio kao predvodnik u borbi protiv negativnih posljedica AI-ja. Od lipnja 2025. godine, servis aktivno označava sve pjesme za koje utvrdi da su u potpunosti generirane umjetnom inteligencijom. Tijekom prošle godine označeno je više od 13,4 milijuna takvih pjesama.
Osim samog označavanja, Deezer poduzima i konkretne korake. Sve detektirane AI pjesme automatski se uklanjaju iz algoritamskih preporuka i uredničkih playlista kako ne bi došle do korisnika. Najnovija mjera je i prestanak pohranjivanja verzija ovih pjesama u visokoj (Hi-Res) kvaliteti, čime se smanjuju troškovi za sadržaj koji ionako gotovo nitko ne sluša.
“Glazba generirana umjetnom inteligencijom daleko je od marginalnog fenomena. Kako dnevne isporuke nastavljaju rasti, nadamo se da će nam se cijeli glazbeni ekosustav pridružiti u poduzimanju akcija za zaštitu prava umjetnika i promicanje transparentnosti za obožavatelje”, stoji u priopćenju Alexisa Lanterniera, izvršnog direktora Deezera. “Zahvaljujući našoj tehnologiji i proaktivnim mjerama koje smo uveli prije više od godinu dana, pokazali smo da je moguće smanjiti prijevare povezane s AI-jem i razrjeđivanje isplata na minimum.”
Publika ne čuje razliku, ali želi transparentnost
Dok se industrija bori s ovim problemom, publika često nije ni svjesna što sluša. Istraživanje koje je Deezer naručio pokazalo je da čak 97 posto ispitanika u slijepom testu nije moglo razlikovati pjesmu koju je stvorio čovjek od one koju je generirao AI.
Ipak, stavovi su jasni: 80 posto ljudi smatra da bi glazba stvorena isključivo umjetnom inteligencijom trebala biti jasno označena. Više od polovice ispitanika, 52 posto, ne želi vidjeti takve pjesme na glazbenim ljestvicama uz bok ljudskim autorima. Dok Deezer predvodi s detekcijom na razini platforme, drugi divovi poput Spotifyja i Apple Musica za sada se više oslanjaju na to da će izdavači i distributeri sami prijaviti korištenje AI-ja. U međuvremenu, studija CISAC-a upozorava da bi do 2028. godine prihodi kreatora mogli biti ugroženi za gotovo 25 posto, što bi moglo iznositi čak četiri milijarde eura.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
