Zbog (nečije) odluke u Ministarstvu vanjskih poslova BiH da samoinicijativno prepravi izvještaj Komisije koju je imenovalo Predsjedništvo BiH za izbor kandidata za bh. sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, te takav “cenzurisani” izvještaj pošalje Vijeću Evrope na razmatranje, cijeli proces je sada na rubu potpune propasti. Kako je ranije objavila Istraga, Šahbaz Džihanović, bivši sudija Ustavnog suda Federacije BiH, koji je bio na čelu Komisije koju je imenovalo Predsjedništvo za izbor sudije ESLJP, obavijestio je Predsjedništvo o potezima MVP BiH koji su doveli do potpune konfuzije u Vijeću Evrope, ali i među članovima državnog Predsjedništva.
„Dozvolite mi da kažem – upoznat sam, ne znam kako, kakav je izvještaj Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poslalo Vijeću Evrope, ali imam dokaze gdje sekretar Ministarstva vanjskih poslova traži od Sekretarijata Predsjedništva da mu se dostavi izvještaj u word statusu i taj izvještaj, ovaj izvještaj komisije je precrtavan, odnosno nije vjerodostojno dostavljen Vijeću Evrope“, rekao je Džihanović početkom aprila na sjednici Predsjedništva BiH.
Pored imena troje odabranih kandidata za sudiju ESLJP, originalni izvještaj Komisije Predsjedništva BiH sadržavao je imena i rang-liste osoba koje su se prijavile na pozicije za druga tijela u Vijeću Evrope. Nakon što je Predsjedništvo BiH dostavilo Ministarstvu vanjskih poslova izvještaj Komisije, iz MVP su najprije zatražili da im se izvještaj dostavi u Word formatu, a potom su zatamnili veliki dio dokumenta i nakon toga ga poslali u Strazbur bez da su o tome obavijestili Predsjedništvo, odnosno Komisiju.
Dijelovi originalnog teksta izvještaja Komisije zatamnjeni su na čak 14 stranica. U nastavku objavljujemo nekoliko screenshotova “korigovanog” izvještaja Komisije koji je MVP poslalo Vijeću Evrope.
Nakon što su u Vijeću Evrope zaprimili izvještaj iz BiH cenzurisan u stilu Epsteinovih fajlova, njihov savjetodavni panel je pismenim putem zatražio od Vijeća ministara BiH da se utvrdi kredibilitet komisije Predsjedništva BiH koja je sačinila listu kandidata, te su postavili i pitanje da li je jedan od trojice predloženih kandidata „ocijenjen kao kredibilan kandidat za vršenje funkcije sudije Evropskog suda za ljudska prava“. Kako je Šahbaz Džihanović izvijestio članove Predsjedništva, iz VE su zatražili da im se na ta pitanja odgovori do 10. marta ove godine. Sekretarijat Predsjedništva je zahtjev zaprimio 6. marta putem Ministarstva vanjskih poslova.
Džihanović je na sjednici Predsjedništva direktno ukazao na činjenicu da MVP BiH nije smjelo izmijeniti izvještaj bez prethodne saglasnosti članova Predsjedništva, koji su ga jednoglasno usvojili. U nastavku je dio stenograma sa sjednice.
ŽELJKO KOMŠIĆ: Hvala Vam na odgovoru. Ovaj, sad bih ja mouao produbljivati dalje ovu priču i ovu temu na način, a zašto mislite da su u Ministarstvu vanjskih poslova mijenjali taj izvještaj?
ŠAHBAZ DŽIHANOVIĆ: Ja ne ulazim u to, gospodine.
ŽELJKO KOMŠIĆ: Ne, ne, ne, ja sam rekao da bih mogao, nisam rekao da hoću.
ŠAHBAZ DŽIHANOVIĆ: Po meni, Ministarstvo vanjskih poslova, niti bilo ko drugi nije imao nikakva prava da…
ŽELJKA CVIJANOVIĆ: Naravno.
ŠAHBAZ DŽIHANOVIĆ: Bilo šta čini u pogledu završnog izvještaja kojeg je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno usvojilo.
ŽELJKA CVIJANOVIĆ: Slažem se.
ŠAHBAZ DŽIHANOVIĆ: To je pitanje na koje bi vjerovatno trebalo tek odgovoriti. jer ako je to presedan koji Predsjedništvo uzme na znanje. a ne poduzme ništa da se prema ovaj aktima države BiH tako postupa, onda dolazimo u velike probleme.
ŽELJKO KOMŠIĆ: Slažem se, gospodine Džihanoviću, zato sam insistirao na ovom pitanju i hvala Vam što ste to rekli.
U nastavku diskusije, Željka Cvijanović i Željko Komšić konstatuju da se radi o veoma ozbiljnom (slučajnom ili namjernom?) propustu.
ŽELJKA CVIJANOVIĆ: To je sad ozbiljnije nego što je ispalo na početku.
ŽELJKO KOMŠIĆ: Pa naravno da je ozbiljnije, zato sam insistir'o na ovom.
ŽELJKA CVIJANOVIĆ: Kako može? Mislim sad stvarno se moramo vratiti na tu priču. Ko i kako promijeniti, ko može promijeniti?
Nakon diskusije, Džihanović je Predsjedništvu predložio da usvoje zaključak koji glasi:
“Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova BiH da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovih zaključaka, utvrdi na koji način, s kojim ciljem i po čijem nalogu je prepravljan Završni izvještaj Komisije iz tačke 2. ovih zaključaka, izvršen zatamnjivanjem teksta na stranama 3, 5, 7, 8, 9, 10, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19, čime je teško oskrnavljen integritet i autentičnost ovog dokumenta, a što je protivno pravilima državne službe i protivno zakonu na unutrašnjem planu, ali i teško narušava međunarodni dignitet i ugled države Bosne i Hercegovine u konkretnom slučaju, te da o tome Predsjedništvu BiH dostavi cjelovit izvještaj.”
Međutim, kako saznaje Istraga, predsjedavajući Denis Bećirović i njegov šef kabineta Alija Kožljak nisu dozvolili da se navedeni zaključak stavi na glasanje. Umjesto da se insistira na odgovornosti MVP, usvojen je sljedeći zaključak:
Dovođenje u pitanje vjerodostojnosti izvještaja Komisije, koje je svjesno kreirano unutar Ministarstva vanjskih poslova, otvara prostor da cijeli proces izbora bh. sudije u Strazburu bude blokiran ili poništen, čime BiH rizikuje ozbiljnu institucionalnu kompromitaciju i gubitak utjecaja u jednom od najvažnijih evropskih pravosudnih tijela. Sama odluka MVP da bez prethodne konsultacije sa Predsjedništvom pošalje prepravljeni izvještaj u Strazbur šalje signal o neusklađenosti institucija i lošoj kontroli nad administracijom, što može imati dugoročne posljedice po povjerenje međunarodnih partnera i sposobnost države da provodi obaveze iz evropskih konvencija. Za Vijeće Evrope i njegove procedure, posebno u kontekstu izbora sudije za Evropski sud za ljudska prava, ključni su transparentnost, integritet i dosljednost nacionalnih procedura. Svako odstupanje u tom smislu automatski budi sumnju u regularnost procesa i može dovesti do odbacivanja liste kandidata ili njenog vraćanja na doradu.
Na unutrašnjem planu, stvari su jasne: Ministarstvo vanjskih poslova je svojim postupcima direktno prekršilo hijerarhiju odlučivanja i dovelo u pitanje pravnu sigurnost i integritet Komisije koju je imenovalo Predsjedništvo. Problem nije samo u cenzurisanom dokumentu, nego u poruci da ni najviši državni akti nisu zaštićeni od proizvoljnih intervencija, što direktno podriva i unutrašnji pravni poredak i međunarodni legitimitet BiH. A na političkom planu, trenutna situacija i odugovlačenje sa izborom sudije ESLJP najviše ide u korist Draganu Čoviću, koji očekuje da će HDZ u oktobru dobiti svog člana Predsjedništva – a u tom slučaju bi u Strazbur otišla nova lista, sa novim kandidatima.
Preuzeto sa: istraga.ba
