Piše: David Hearst, thebosniatimes.ba
Američki predsjednik Donald Trump upravo je svijetu održao majstorsku lekciju u umjetnosti sklapanja poslova. U jednom trenutku prijetite Armagedonom, a već u sljedećem popuštate glavnim zahtjevima svog neprijatelja. Ovo bi trebalo ući u udžbenike diplomatije.
Iranci imaju dobar razlog da danas izađu na ulice i mašu svojom zastavom. Iran ulazi u dvonedeljne pregovore, nakon što je ostvario impresivnu listu strateških pobjeda.
To je tako bez obzira na to kako je izraženo kroz 10 tačaka u planu prekida vatre. Trump ih je nazvao “izvodljivom osnovom” za razgovore. Iran i Pakistan su ih opisali kao garancije za prekid vatre samo dvije sedmice.
Pod ovim uvjetima, Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum. Ako je pristao da preda svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma, to nije veliki ustupak; to je ono što je Iran ponudio u pregovorima koje je posredovao omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi prije nego što su SAD i Izrael napali.
Iran će nastaviti kontrolirati Hormuški moreuz, dozvoljavajući ograničen broj brodova tokom perioda prekida vatre. I nastavit će naplaćivati tranzitne takse, zajedno s Omanom.
Trump je retvitovao izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, u kojoj je rekao da će dvije sedmice siguran prolaz kroz Hormuški moreuz biti moguć “putem koordinacije s iranskim oružanim snagama”. To znači da ponovno otvaranje moreuza dolazi uz priznanje iranske vlasti nad njim od strane Washingtona.
Ali to nije sve. Cijena mira s Iranom je obavezujuća zakletva da ga neće ponovo napadati, ukidanje svih sankcija – i primarnih i sekundarnih – i naknada za ratnu štetu.
Od 10 tačaka, iranski zahtjev za povlačenjem svih američkih borbenih snaga iz regije je najspekulativniji. Povlačenje američkih snaga iz Iraka zahtijevaju uzastopni premijeri u Bagdadu dulje od decenije, a to se još uvijek nije dogodilo.
Netanyahu gubi
Šta god da se dogodi u Islamabadu tokom sljedeće dvije sedmice, činjenica da je Trump izvukao tepih ispod nogu intenzivne kampanje američkih i izraelskih zračnih napada predstavlja veliki udarac autoritetu čovjeka koji ga je uveo u ovaj rat, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Ako je njegova genocidna kampanja u Gazi označila kraj moralnog autoriteta Izraela nad Evropom, rat protiv Irana mogao bi imati isti učinak na izraelski monopol nad kreiranjem politike Washingtona na Bliskom istoku. Problemi u Washingtonu se više neće posmatrati isključivo kroz prizmu Izraela.
Svako od predviđanja koje je Netanyahu iznosio Trumpu više od sat vremena u situacionoj sobi Bijele kuće – sobi koja se rijetko koristi za sastanke sa stranim liderima – 11. februara pokazalo se lažnim.
Da bi iranski program balističkih raketa mogao biti uništen za nekoliko sedmica: Iran je nastavio ispaljivati balističke rakete u šestoj sedmici.
Da bi režim bio toliko oslabljen da ne bi mogao blokirati Hormuški moreuz: nijedan brod nije prošao bez iranske dozvole i/ili plaćanja.
Da je opasnost od napada Irana na američke interese u susjednim zemljama minimalna: Iran je kontinuirano nanosio udare na američke avione, radarske sisteme i trupe u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru.
Da bi se ulični protesti unutar Irana ponovo počeli, a uz podsticaj koji je dao Mossad i intenzivna kampanja bombardovanja, mogli bi se stvoriti uvjeti da iranska opozicija svrgne režim: nije bilo nijednog prebjega režima ni kod kuće ni u inostranstvu, a narodni bijes protiv bombardovanja je učvrstio, a ne smanjio, podršku Korpusu islamske revolucionarne garde.
New York Times je izvijestio da je Netanyahu svoju prezentaciju održao samouvjerenim monologom, kao da je unaprijed znao da je Trump donio odluku.
Ali izraelski premijer, koji se decenijama zalagao za američki napad na Iran i koji je vidio iransku ulogu u svakom činu palestinskog otpora, danas ne može biti toliko siguran da mu Trump čuva leđa.
Isprepletene sudbine
Nema spora da je Netanyahu bio čovjek koji je uveo Trumpa u ovaj rat. Ako rat krene po zlu, on je čovjek na čija će ramena cijeli washingtonski establišment – republikanci i demokrati – svaliti krivicu.
Zatim, tu je i Trump, čije su nepredvidive objave na društvenim mrežama izazvale pozive članova Kongresa za njegov opoziv. Njegova republikanska baza ostaje nijema, jer i oni mogu vidjeti smjer u kojem ih ovaj predsjednik vodi uoči međuizbora u novembru.
Zajednički poduhvat u Iranu znači da je Trump politički vezao svoju sudbinu sa sudbinom Netanyahua, a ipak ankete za obojicu u SAD-u strmoglavo opadaju.
Najnoviji dokaz je anketa Pew Researcha provedena krajem marta. Istraživanje je pokazalo da 60 posto odraslih Amerikanaca ima nepovoljno mišljenje o Izraelu, u odnosu na 53 posto prošle godine. Ukupno 59 posto ima malo ili nimalo povjerenja u Netanyahua da će učiniti pravu stvar, u odnosu na 52 posto prošle godine, a većina odraslih mlađih od 50 godina u obje stranke negativno ocjenjuje Izrael i Netanyahua.
Ako se sudeći po iskustvu iz posljednja dva kruga pregovora s Irancima može vjerovati, postoji velika vjerovatnoća da će Trump reći da Iran ne poštuje svoj dio dogovora i ponovo pokrenuti kampanju.
Netanyahu će sigurno napregnuti sve snage kako bi stvorio takvu situaciju. Njemu čak nisu potrebni ni napadi dronova pod lažnom zastavom na iranske zaljevske susjede. Može jednostavno nastaviti bombardirati Liban, kao što je to učinio u srijedu.
Ali šta ako Trump ponovo pokrene rat? Šta se može učiniti Iranu što već nije isprobao? Koje nove karte Trump ima u rukavu?
Iran ima mnogo toga. Može ponovo zatvoriti Hormuz i početi raditi na tome da Sueskom kanalu i Bab el-Mandebskom moreuzu na ušću Crvenog mora učini ono što je učinio Zaljevu.
Huti na sjeveru Jemena imaju rakete zrak-more za napad na brodove u Crvenom moru. Upravo su se pridružili iranskoj kampanji. Globalna cijena nafte i osnovnih roba bi naglo porasla u slučaju nastavka zračnog rata koji već jednom nije uspio prisiliti Iran na pokoravanje.
Trump dodatno oslabljen
Za razliku od prvog ili drugog Zaljevskog rata, Trump nema podršku Evrope. Mogao bi prijetiti evropskim državama povlačenjem iz NATO-a, ali Trump sada nije dovoljno jak da nastavi rat koji nema smisla ni za njegove saveznike ni za njegovu vlastitu stranku.
Treći Zaljevski rat sažeo je sve greške prva dva. Napravio ih je bivši predsjednik George H.W. Bush u Iraku, i njegov sin, George W. Bush, u Afganistanu i Iraku, nakon čega su uslijedile greške Obamine administracije u Libiji i Siriji, te Bidenove administracije u Gazi.
Trumpova kampanja postala je jedna rasistička, kolonijalna tirada puna psovki, koju je zaokružila njegova verzija Apokalipse danas – njegova prijetnja da će okončati 3.000 godina staru iransku civilizaciju.
U svjetskom poretku koji se formira u pepelu američke izuzetnosti, Trumpova početna brbljanja smatraju se slabošću. SAD pod Trumpom su izgubile svaki osjećaj za korisnost sile – a to je velika stvar za najjaču svjetsku vojsku.
Trumpov nedostatak karata i njegova slabost na svjetskoj sceni već su obilježili Kina i Rusija. Nisu se samo suzdržale od bahreinske rezolucije kojom se poziva na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca; stavili su veto na to.
Fu Cong, kineski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, opisao je rezoluciju kao „neuravnoteženu“ i izjavio da ona „samo optužuje Iran“.
„Ne mislimo da je rezolucija uravnotežena. Čak se ni ne dotiče uzroka situacije“, rekao je. „Želim posebno naglasiti da je tajming vrlo loš. Svi smo čuli šta je američki predsjednik rekao o nestanku cijele civilizacije.“
Krhko primirje
Šta onda može uslijediti? Dva faktora će odrediti sudbinu primirja: šta se dešava u Hormuzu i da li se tranzit može formalizirati u aranžmanu s kojim Iran i Oman mogu živjeti. Ono što se dešava u Libanu također će biti ključno.
Važna stavka u 10 iranskih zahtjeva bila je da se primirje primjenjuje u cijeloj regiji, posebno u Libanu. Ipak, nekoliko sati nakon što je glavni posrednik, pakistanski premijer Shehbaz Sharif, rekao da primirje treba uključivati Liban, Netanyahu mu je protivrječio, obećavši da će se kampanja u južnom Libanu nastaviti.
Hoće li ovo potrajati? Hoće li Iran dozvoliti Izraelu da nastavi uništavati Liban kao da se ništa nije dogodilo?
Zvaničnik Hezbolaha rekao je da grupa neće prihvatiti nastavak izraelskih napada u Libanu kao što je to činila prije napada na Iran, ali da “daje šansu” zemljama koje su postigle sporazum da obavežu Izrael da ga se pridržava.
Primirje je već u srijedu bilo problematično, jer je Izrael izveo blickrig u Libanu u kojem je pogođeno 100 ciljeva za 10 minuta, ubivši desetine i ranivši stotine. Osim toga, Iran je pogodio glavni saudijski naftovod koji ide od istoka prema zapadu.
Hormuz i Liban će odlučiti hoće li doći do još jedne runde ovog rata protiv Irana – ali Trump i Netanyahu tačno znaju šta mogu očekivati ako se ponovo upuste u to.
(TBT)2
The post IRANCI BACILI AMERIKU I IZRAEL NA KOLJENA Hearst: Trumpova ‘Apokalipsa sada’ je promašena ideja. Iran je to dokazao, a i Kina to zna. appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
