Prošle godine Dubai je ugostio 19,59 miliona međunarodnih posjetitlaca, čime je potvrdio status jedne od najposjećenijih turističkih lokacija na svijetu. No, rat SAD-a i Izraela s Iranom naglo je prekinuo uzlet UAE-a i stvorio razoran utjecaj na turizam, ugostiteljstvo i širu ekonomiju emirata, piše BBC.
Restorani u Dubaiju gotovo su svake večeri krcati gostima, ali tokom prošlog mjeseca većina ih je ostala prazna. Natasha Sideris, koja je svoj prvi restoran u Dubaiju otvorila 2014. godine i danas upravlja lancem Tashas s 14 lokacija, kaže da su prihodi u njezinim objektima pali za više od 50 posto, dok su oni koji ovise o turistima zabilježili još veći pad, od 70 do 80 posto.
„ Trenutna situacija je brutalna. Imala sam izbor – ili otpustiti 30 posto svojih zaposlenika ili smanjiti plaće kako bih sačuvala radna mjesta. Zasad sam odabrala ovo drugo – rekla je Sideris.
Kriza je pogodila cijeli sektor. Jedan viši rukovodilac u lancu restorana, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da je posjećenost pala na samo 15 do 20 posto uobičajene razine.
„ Nemamo drugog izbora. Već smo privremeno zatvorili nekoliko poslovnica, a ostale rade s minimalnim brojem osoblja – dodao je rukovodilac.
Luksuz više nije prioritet
Prema pisanju AGBI-ja, ova kriza dodatno je razotkrila strukturne slabosti industrije koja već godinama posluje s niskim maržama.
„ Malo koji restoran, koji se sam financira, ima dovoljno kapaciteta da održi poslovanje šest mjeseci bez toka prihoda. Vjerojatno će se do ljeta ove godine zatvoriti znatno veći broj restorana – rekao je Panchali Mahendra iz Atelier House Hospitalityja.
Neki luksuzni restorani zabilježili su pad posjećenosti i do 90 posto, dok su čak i ugostiteljski objekti s prihvatljivijim cijenama morali još dodatno snižavati cijene. Ugostitelj Nicky Ramchandani smatra da se radi o svojevrsnoj prijelomnoj točki za industriju.
„ Bi li ljudi i dalje izlazili i trošili hilajde na obrok? Ne mislim da će se to događati redovito – kazao je Ramchandani.
Pad turizma posebno pogađa luksuzni segment tržišta, s čime se slaže i kuhar Gregoire Berger.
„ Kad ljudi nisu sigurni u budućnost, luksuz je prva stvar koju odgađaju, a ne namirnice – objasnio je Berger.
Tajkuni pobjegli
Sukob koji je izbio 28. februara nije samo smanjio broj dolazaka, već je poremetio i letove jer ih je dosad tisuće bilo otkazano. Iako je većina projektila i dronova usmjerenih prema UAE-u presretnuta, dijelovi su padali na područja Dubaija, uključujući hotele i stambene zone, što je dodatno narušilo osjećaj sigurnosti turistima, ali i stanovništvu.
„ Neizvjesnost svima smeta – kaže Mamoun Hmiden iz platforme Wego, objašnjavajući da su posljedice vidljive i u hotelijerstvu.
Popunjenost je u ovoj industriji pala na razine od 15 do 20 posto, a ponegdje i niže, iako su hoteli nudili velike popuste kako bi privukli goste.
Prazne ulice diljem Dubaija dodatno ilustriraju razmjere krize, piše Le Monde. U Međunarodnom financijskom centru Dubaija (DIFC), inače užurbanom poslovnom središtu, praktički vlada pustoš nakon eksplozija sredinom ožujka.
Zaposlenici rade na daljinu, a dio najbogatijih stanovnika već je napustio zemlju.
„ Ljudi koji su uložili sav svoj novac u Dubai traže od mene da dio prebacim u drugu zemlju – rekao je jedan direktor međunarodne financijske institucije.
Stručnjaci iz turističke industrije također su za francuski list potvrdili da je ova ključna grana gospodarstva pretrpjela najteži udar.
„ Stopa popunjenosti hotela varira između 0 i 5 posto – dodao je stručnjak.
Istodobno, zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je poremetilo opskrbne lance.
– Moji klijenti više ne naručuju. Imam kontejnere pune tinte koji su trebali stići u Jebel Ali, ali su istovareni u Karachiju. Imam novca za tri ili četiri mjeseca… ali kriza ne smije dulje trajati – rekao je jedan vlasnik libanonske tvrtke.
Radnici u strahu
Pad potražnje već se prelijeva i na radnu snagu, osobito na migrante koji čine većinu sektora. Veliki broj radnika suočava se sa smanjenim radnim satima ili neplaćenim dopustima.
„ Osjećam se kao da smo se vratili u razdoblje covida-19. Postoje strahovi da bismo mogli ponovno izgubiti posao i biti prisiljeni vratiti se kući – rekao je jedan konobar.
Širi ekonomski učinci također su značajni. Svjetsko vijeće za putovanja i turizam procjenjuje da rat regiju košta najmanje 600 milijuna dolara dnevno zbog izgubljene potrošnje posjetitelja, dok bi ukupni gubici mogli dosegnuti desetke milijardi dolara ako se sukob oduži.
Vlasti u Dubaiju najavile su paket pomoći vrijedan 272,26 miliona dolara kako bi podržale poduzeća, uključujući turizam i ugostiteljstvo. Rade i na planovima za oporavak nakon završetka sukoba.
„ Rat je izvan naše kontrole, ali pripremamo se za njegov završetak – kazali su dužnosnici.
Neizvjesnost ostaje ključni problem u svim područjima. Sideris upozorava da mnogi poduzetnici imaju ograničene rezerve.
„ Imamo dovoljno novca za mjesec ili dva… maksimalno tri, a nakon toga, šta ćemo? Nakon toga morat ćemo prihvatiti teže odluke. Nadamo se da ne. I da ova ludost uskoro završi – zaključila je.
(TBT)
The post SVJETSKI TURISTIČKI HIT POSTAO GRAD AVETI: ‘Imamo novca za tri mjeseca… a onda?‘ appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
