Amerika planira vojno širenje na Grenlandu

PENTAGON pregovara s Danskom o pristupu trima dodatnim područjima na Grenlandu, arktičkom otoku koji je ponovno u fokusu američkih strateških interesa. Američka vojska pojačava napore kako bi osigurala veću prisutnost, što je jasan signal da interes predsjednika Trumpa za to golemo područje nije oslabio, no neki Grenlanđani izražavaju zabrinutost zbog najavljenog vojnog širenja, piše New York Times.

Strateška važnost Arktika

Sjedinjene Države pregovaraju s Danskom o pristupu trima dodatnim lokacijama na Grenlandu, uključujući dvije koje su Amerikanci napustili prije više desetljeća. Ako se dogovor postigne, to bi označilo prvo američko vojno širenje na otoku u posljednjih nekoliko desetljeća.

General Gregory M. Guillot, zapovjednik Sjevernog zapovjedništva SAD-a, potvrdio je planove na saslušanju u Kongresu sredinom ožujka.

“Želimo veći pristup raznim bazama diljem Grenlanda s obzirom na rastuću prijetnju i stratešku važnost tog otoka”, izjavio je general Guillot pred zastupnicima. “Surađujem s našim ministarstvom i drugima na razvoju dodatnih luka i zračnih luka, što će našem ministru i predsjedniku pružiti više opcija ako nam zatrebaju na Arktiku”, dodao je.

Dužnosnici Pentagona nisu precizirali koliko bi vojnika bilo poslano na otok, no general Guillot je naznačio da su baze potrebne za postrojbe za specijalne operacije i “pomorske sposobnosti”.

Povratak na napuštene lokacije

Prema riječima potpukovnice Terese C. Meadows, glasnogovornice američkog Sjevernog zapovjedništva, vojni planeri razmatraju gradove Narsarsuaq na jugu Grenlanda, koji ima dubokovodnu luku, te Kangerlussuaq na jugozapadu, koji već posjeduje dugačku pistu pogodnu za velike zrakoplove.

Obje lokacije služile su kao američke baze tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata. Nakon što su Amerikanci napustili Narsarsuaq pedesetih, a Kangerlussuaq devedesetih godina prošlog stoljeća, baze su predane danskim i grenlandskim vlastima. Većina vojne infrastrukture je uklonjena, no na oba mjesta i dalje postoje male, funkcionalne zračne luke.

Tijekom Drugog svjetskog rata, dok je Danska bila pod nacističkom okupacijom, SAD je pomogao u obrani Grenlanda, poslavši tisuće vojnika i otvorivši više od deset baza. Mnoge su ostale aktivne i tijekom Hladnog rata, no danas je aktivna samo jedna – udaljena baza za proturaketnu obranu s nekoliko stotina pripadnika.

Trumpova fiksacija i danska dilema

Ovaj zahtjev stavlja Dansku u nezgodan položaj. Grenland je poluautonomni teritorij unutar danskog kraljevstva više od 300 godina, a predsjednik Trump je mjesecima bio fiksiran na ideju o njegovoj kupnji, prije nego što je u siječnju popustio. Njegove prijetnje da će “dobiti” Grenland “na ovaj ili onaj način” izazvale su krizu u Europi, koja se privremeno smirila zbog rata u Iranu. Ipak, mnogi europski čelnici, uključujući dansku premijerku Mette Frederiksen, strahuju da Trump nije odustao od svojih namjera.

Danska vlada se u obrani od Trumpovih prijetnji pozivala na obrambeni pakt sa SAD-om iz 1951., ističući da Amerikanci već imaju širok vojni pristup. Američki dužnosnici sada koriste upravo taj sporazum kao temelj za svoje planove o širenju. Stručnjaci smatraju da Danska ima malo prostora da ih zaustavi, čak i ako je povjerenje između dviju zemalja narušeno.

Zabrinutost na Grenlandu

Čini se da pregovori o proširenju baza teku glatko. Na pitanje demokratskih zastupnika jesu li Danska ili Grenland stvarali probleme, general Guillot je odgovorio niječno. “Bili su partneri koji su nas snažno podržavali”, rekao je.

Također je istaknuo da stari sporazum pruža dovoljnu osnovu. “Zapravo nam ne treba novi sporazum. Postojeći je vrlo sveobuhvatan i, iskreno, vrlo povoljan za naše operacije ili potencijalne operacije na Grenlandu”, kazao je Guillot. Plan proširenja i dalje je obavijen tajnom, a američki State Department, dansko ministarstvo vanjskih poslova i ured grenlandskog premijera odbili su dati komentar.

Nejasno je kako će reagirati Grenlanđani, većinom autohtoni Inuiti. Na otoku s manje od 60.000 stanovnika raste antiameričko raspoloženje, a početkom godine izbili su i prosvjedi protiv Trumpa. “Mnogi ne žele više vojske na Grenlandu, ali ako oni tako odluče, tu ne možemo ništa”, rekla je Anso Lauritzen, koja vodi centar za pseće zaprege na zapadu otoka.

Agnetha Mikka Petersen, umirovljenica iz glavnog grada Nuuka, izjavila je da joj mogućnost proširene američke prisutnosti stvara “nelagodu”. “Nisam sretna zbog toga”, dodala je.

Obrambeni sporazum iz 1951. i njegova dopuna iz 2004. daju Amerikancima vrlo snažnu poziciju. Prije bilo kakvih većih promjena u vojnoj prisutnosti, SAD se treba “savjetovati i informirati” s vlastima u Danskoj i na Grenlandu. Prema mišljenju stručnjaka, to u praksi znači da SAD može učiniti što želi i tek naknadno o tome obavijestiti Dance i Grenlanđane.

“Danska i Grenland, u načelu, mogu odbiti Sjedinjene Države, ali u praksi to nikad ne čine”, objasnio je Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije. “Ako bi to učinili, SAD bi mogao ustvrditi da danska i grenlandska kontrola nad otokom predstavlja sigurnosni rizik te da bi oni sami trebali preuzeti upravljanje.”