Sporne odredbe o koncesijama i eksproprijaciji izazvale reakcije
Političke tenzije oko projekta Južne gasne interkonekcije dodatno su pojačane nakon što je Stranka za Bosnu i Hercegovinu jasno poručila da neće podržati predložene izmjene zakona.
Odluka dolazi u trenutku kada Vlada Federacije BiH nastoji ubrzati proceduru usvajanja ovog akta.
Iz ove stranke smatraju da predložene izmjene ne štite državne interese, već otvaraju prostor za uključivanje privatnih subjekata u projekat od strateškog značaja. Posebno problematiziraju mogućnost da ulogu u trgovini gasom preuzme kompanija povezana s Amir Gross Kabirijem, umjesto dosadašnjeg državnog partnera.
U saopćenju navode: “Još jednom se pokazalo da Vlada FBiH nema ni najmanji senzibilitet u zaštiti energetskih državnih projekata i državnih kompanija, već po direktivama Dragana Čovića ispunjava želje, čak i u ovom projektu koji je od krucijalnog značaja za sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom i diverzifikaciji izvora snabdijevanja. Evidentno se postavlja pitanje da li se ovim izmjenama Zakona stvaraju ujedno i preduslovi i da se u trgovini gasom umjesto Energoinvesta nametne kompanija Amir Gross Kabirija, koji je u februaru ove godine potpisao Memorandum o razumijevanju kojim se obezbjeđuje okvir za dugoročno snabdijevanje prirodnim gasom.”
Dodatne zamjerke odnose se na izmjene koje, kako tvrde, potkopavaju postojeći koncept javnih korporacija definisan međunarodnim sporazumima.
Kako ističu: “Kako Vlada FBiH gleda na ovaj projekat najbolje se vidi u činjenici da je kroz izmjene i dopune predmetnog Zakona izvršeno derogiranje odredbi Aneksa 9 Dejtonskog sporazuma, kojim je predviđeno osnivanje javnih korporacija u BiH na projektima i uslugama od zajedničkog interesa za oba bh entiteta.”
Posebno spornim smatraju i rješenja koja se odnose na eksproprijaciju, gdje bi investitor bio oslobođen obaveze plaćanja naknada javnim institucijama.
Navode: “Podsjećaju da je istovremeno izmjenama Zakona predviđeno da nosilac investicije u procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nema obavezu plaćanja naknade za eksproprisanu nekretninu Federaciji BiH, kantonima, gradovima, općinama, javnim preduzećima ili javnim ustanovima, čime se također stvara pravni presedan da se privatna kompanija oslobađa ove obaveze.”
Iz SBiH-a upozoravaju i na nedovoljno razrađene tehničke i finansijske aspekte projekta, uključujući pitanje upravljanja gasovodom i garancija za kreditna zaduženja.
Zaključuju da je cijeli proces vođen bez jasne strategije: “Ovom poslu se prišlo samo sa jednim ciljem, a to je da se kroz izmjene i dopune Zakona odredi kompanija koja će izgraditi gasovod i koja će kroz kreditni aranžman tražiti adekvatne garancije, a ono što čini jednu međunarodnu interkonekciju je zanemareno i gurnuto u drugi plan.”
Preuzeto sa: crna-hronika.info
