Kineska podmornička flota, sa ukupno oko 70 do 80 plovila, brojčano je najveća na svijetu. Amerikanci imaju 71 podmornicu, ali imaju veliku prednost – sve su na nuklearni pogon, za razliku od Kineza
Dok Kina mapira podmorje Tihog okeana, kako prenosi Reuters, što mnogi tumače kao pripremu za mogući rat sa Amerikancima u nekoj dalekoj budućnosti, odnos snaga pod morem pokazuje da Trumpove trupe i dalje imaju prednost, prvenstveno na osnovu nuklearnih reaktora koji napajaju američke podmornice i nosače aviona.
Kina provodi intenzivna istraživanja i praćenje morskog dna u nekoliko strateških područja planete, uključujući Pacifik, Indijski i Arktički okean, prenosi Reuters. Deseci istraživačkih brodova uključeni su u misiju mapiranja morskog dna u vitalnim strateškim regijama svjetskih okeana. Neka istraživanja tiču se nalazišta minerala i ribolovnih područja, ali podaci koje prikupljaju brodovi imaju i vojnu primjenu – prema riječima pomorskih stručnjaka, oni daju Pekingu detaljnu sliku o pomorskom okruženju u kojem će se odvijati podvodne bitke u slučaju sukoba. Nekoliko stručnjaka koje je intervjuirao Reuters vjeruje da ovo sistematsko prikupljanje podataka služi za izgradnju veoma detaljnog znanja o podvodnom okruženju, potencijalno presudnog u slučaju podvodnih vojnih operacija protiv Sjedinjenih Država i savezničkih zemalja.
Kineska mornarica je najveća, zapravo najbrojnija na svijetu po broju brodova i sve otvorenije osporava višedecenijsku američku pomorsku nadmoć. U središtu ove nove trke u naoružanju su dva ključna simbola vojne moći: nosači aviona i podmornice. Dok Peking ulaže velika sredstva u izgradnju flote koja može projektovati moć daleko od svojih obala, Washington se oslanja na tehnološku superiornost i globalnu mrežu baza kako bi održao svoju prednost. Ovo poređenje otkriva stvarne kapacitete dvije sile u areni koja će definirati 21. vijek.
Nosači aviona: simboli moći
Međutim, Sjedinjene Države i dalje suvereno vladaju morima s flotom od jedanaest supernosaca na nuklearni pogon, svaki plutajući grad i vojna baza neograničenog dometa. S druge strane, Kina trenutno ima tri nosača aviona. Prva dva, Liaoning i Shandong, koriste zastarjelu rampu za “ski-jump” za poletanje aviona, što ograničava težinu i domet borbenih aviona.
Pravi iskorak je njihov treći i najmoderniji nosač, Fujian, koji je ušao u službu krajem 2025. Sa deplasmaninom većom od 80.000 tona, Fujian je prvi kineski nosač koji je opremljen naprednim elektromagnetnim katapultom (EMALS), tehnologijom koju posjeduje samo najnoviji američki automobil Gerald R. Fordcl. Ovaj sistem omogućava lansiranje težih i bolje naoružanih aviona, uključujući nove stelt lovce J-35 i avione ranog upozorenja KJ-600, značajno povećavajući borbenu moć kineske flote.
Uprkos tehnološkom skoku, ključne razlike ostaju. Svi američki nosači imaju nuklearni pogon, što im omogućava da plove decenijama bez potrebe za dopunom goriva. Kineski nosači, uključujući Fujian, koriste konvencionalni pogon, što ograničava njihov domet i zahtijeva stalnu logističku podršku tankera. Razlika je i u veličini: Ford klasa nosi oko 112.000 tona i nosi više od 75 aviona, dok Fujian može primiti između 40 i 60. Ova razlika se ogleda i u cijeni – američki gigant košta oko 13 milijardi dolara, što je dvostruko više od procijenjene vrijednosti Fujiana na oko šest milijardi dolara.
Njihove glavne luke također otkrivaju strateške prioritete. Dok su američki nosači raspoređeni širom svijeta, s ključnim pacifičkim bazama u San Dijegu, Pearl Harboru i japanskoj Yokosuki, Fujian je usidren u pomorskoj bazi Yulin na ostrvu Hainan. Ta lokacija, na ulazu u Južno kinesko more, jasno ukazuje na regionalne ambicije Pekinga.
Trka podmornica u tihim dubinama
Dok su nosači aviona vidljivi simboli moći, prava strateška borba za prevlast vodi se ispod površine. A kineska podmornička flota, sa ukupno oko 70 do 80 plovila, brojčano je najveća na svijetu. Međutim, većina su moderni, ali konvencionalni dizel-električni modeli, čija je izdržljivost pod vodom ograničena. Američka flota ima oko 71 podmornicu, ali sve su isključivo na nuklearni pogon, što im daje gotovo neograničen domet i mogućnost da tjednima ostanu skrivene u dubinama.
Ključni fokus Kine sada je na ubrzanju izgradnje flote nuklearnih podmornica. U brodogradilištu Bohai u Huludaou, kapacitet je proširen, što je omogućilo Kini da lansira više nuklearnih podmornica godišnje nego SAD po prvi put u istoriji. Od 2022. godine porinuto je čak devet nuklearnih podmornica klase Type-093B, opremljenih vertikalnim lanserima za krstareće rakete. U pripremi su još naprednije klase, Type-095 i Type-096, za koje se očekuje da će značajno smanjiti tehnološko zaostajanje u odnosu na američke konkurente.
Uprkos napretku, američke podmornice klase Virginia i Seawolf i dalje se smatraju znatno tišima, što je ključna prednost u podvodnom ratovanju. Buka je “Ahilova peta” starijih kineskih modela, jer ih čini lakšom metom za otkrivanje. Međutim, analitičari upozoravaju da bi nova generacija kineskih podmornica mogla dostići nivo buke ruskih podmornica klase Akula, što bi predstavljalo ozbiljan izazov američkoj protivpodmorničkoj odbrani.
Strateško oružje iz dubine
Najveća prijetnja su kineske podmornice s balističkim projektilima (SSBN), okosnica njene pomorske nuklearne komponente. Šest podmornica tipa Type-094 Jin naoružano je projektilima JL-3. Sa procijenjenim dometom od više od 10.000 kilometara, JL-3 može doći do čitavog kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država bez napuštanja sigurnosti Južnog kineskog mora. Svaka raketa može nositi više nezavisno vođenih nuklearnih bojevih glava (MIRV), što otežava svaki pokušaj odbrane od rakete.
SAD se oslanjaju na 14 podmornica klase Ohio, od kojih svaka nosi do 20 projektila Trident II D5, koji se smatraju najpouzdanijim sistemom te vrste na svijetu. Kineske napadne podmornice naoružane su krstarećim raketama CJ-10 i naprednim protivbrodskim projektilima YJ-18, poznatim kao “ubice nosača”.
Međutim, Kina se suočava sa velikim geografskim ograničenjem. Da bi njene podmornice došle do otvorenih voda Tihog okeana, moraju proći kroz uske i dobro čuvane prolaze u takozvanom “prvom lancu ostrva”, kao što su prolaz Miyako i kanal Bashi. Ovi prolazi su zasićeni američkim i savezničkim senzorima, što svaki pokušaj prolaska neotkriveno čini izuzetno rizičnim. Zbog toga Kina provodi “strategiju bastiona”, koristeći Južno kinesko more kao zaštićeno područje iz kojeg njene balističke podmornice mogu bezbedno da deluju pod zaštitom vazdušnih i pomorskih snaga.
