Brz odgovor na poruke mnogi doživljavaju kao znak odgovornosti, kulture ili bliskosti.
Ipak, psiholozi upozoravaju da kod nekih ljudi stalna potreba da svima odgovore odmah – bez odlaganja i bez granica – ponekad nema veze samo sa navikom, već i sa stresom, anksioznošću ili strahom da nekoga ne razočaraju.
U vremenu kada su poruke stalno tu – na telefonu, na poslu, u grupama, porodici i vezama – mnogi su razvili osjećaj da moraju da odgovore odmah, prenosi N1.
Čim ekran zasvijetli, javlja se impuls da se poruka otvori, pročita i riješi bez odlaganja.
Na prvi pogled, to može djelovati kao znak urednosti, pristojnosti ili odgovornosti.
Ali psiholozi upozoravaju da kod dijela ljudi iza toga ponekad stoji nešto drugo: nelagoda kada nekoga ostave da čeka, osjećaj krivice ako ne odgovore odmah ili potreba da stalno budu „dostupni“ kako ne bi ispali hladni, neodgovorni ili nezainteresovani.
To, naravno, ne znači da je svako ko brzo odgovara pod stresom.
Ipak, kada osoba osjeća napetost čim nekome ne uzvrati poruku, kada se zbog toga uznemiri, stalno provjerava telefon ili ima osjećaj da mora biti svima na raspolaganju, to može biti znak pojačanog unutrašnjeg pritiska i slabije postavljenih granica.
Kod nekih ljudi taj obrazac je povezan sa anksioznošću.
Kod drugih sa potrebom za odobravanjem, strahom od konflikta ili navikom da tuđe potrebe stalno stavljaju ispred svojih.
Zbog toga čak i obična poruka može postati mali izvor stresa, posebno ako osoba osjeća da uvijek mora da odgovori „kako treba“, odmah i bez greške.
Psiholozi naglašavaju da zdrav odnos prema komunikaciji ne znači ignorisanje ljudi, već sposobnost da odgovorite onda kada možete – bez osjećaja krivice i bez uvjerenja da je tuđe raspoloženje vaša stalna odgovornost.
Drugim riječima, brz odgovor nije problem.
Problem nastaje onda kada vam i obična poruka počne da diktira mir, raspoloženje i osjećaj vrijednosti.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
