Koliko još projektila ima Iran?

ZALIHE iranskih balističkih projektila oporavile su se nakon prošlogodišnje američke operacije, no upotreba kasetnog streljiva protiv Izraela sugerira da Teheran ponovno ostaje bez ključnog naoružanja. Na početku sukoba s Izraelom i SAD-om, Iran je raspolagao s oko 2500 balističkih projektila koji su se mogli ispaljivati s kamiona ili iz podzemnih silosa, prema podacima izraelskog think tanka Alma Research Centre.

>> Iz minute u minutu

Smanjene, ali otporne zalihe

Taj je broj sada pao na otprilike 1000 projektila, procjenjuje centar u novom izvješću. Ipak, Iran je već ranije pokazao iznimnu otpornost. Alma procjenjuje da je Teheranu na kraju 12-dnevnog rata prošle godine preostalo oko 1500 projektila, no u sljedećih osam mjeseci uspio je proizvesti još 1000, piše The Times.

To pokazuje da bi Teheran mogao brzo obnoviti svoje zalihe unatoč američkoj i izraelskoj kampanji bombardiranja usmjerenoj na njegov vojno-industrijski kompleks.

Potpukovnica Sarit Zehavi, pričuvna časnica Izraelskih obrambenih snaga (IDF) i voditeljica centra, izjavila je da ju je “iznenadilo” koliko je uspješno Iran uspio obnoviti svoje snage nakon rata u lipnju prošle godine. “Ako iranski narod ne dovrši posao, Islamska Republika ostat će na vlasti i učinit će sve što može da obnovi te kapacitete, a pomoć će dobiti od Rusije i Kine”, rekla je.

Kasetno streljivo kao nova prijetnja i znak slabosti

Sve češća upotreba kasetnog streljiva od strane Irana poljuljala je povjerenje Izraelaca u neprobojnost njihove protuzračne obrane. Prošlog tjedna ubijen je stariji par u napadu na Ramat Gan, predgrađe Tel Aviva. Međutim, za izraelski sigurnosni vrh, kiša podstreljiva koja se sručila na jedan od najgušće naseljenih dijelova Izraela dokaz je da Iranu možda ponestaje balističkih projektila.

Dok je na početku tronedjeljnog sukoba ispaljivao desetke balističkih projektila dnevno, Teheran je značajno smanjio broj napada. Sada Iran napada Izrael s desetak projektila dnevno, što upućuje na to da je gotovo mjesec dana američkih i izraelskih zračnih udara umanjilo sposobnost Teherana za izvođenje osvetničkih napada.

Pribjegavanjem kasetnom streljivu – bojevim glavama koje su zabranjene međunarodnim pravom, a koje raspršuju “bombice” na širokom području kako bi se povećala razorna moć projektila – Iran je, prema mišljenju nekih, pokazao da mu se zalihe projektila smanjuju te da traži načine kako pojačati učinak svojih sve rjeđih napada.

Za Izrael kasetno streljivo predstavlja dodatni izazov. Balistički projektili koji ga nose moraju biti srušeni prije nego što se raspadnu. Iako su napadi rjeđi, potencijalno su smrtonosniji. “To je izazov jer je vremenski okvir za presretanje kraći. Morate ih presresti prije nego što kasetne bombe napuste projektil”, pojasnila je Zehavi.

Asimetrično ratovanje i prijetnja svjetskoj ekonomiji

Iranski balistički projektili glavno su oružje za nanošenje štete regionalnom neprijatelju. Zbog toga su SAD i Izrael gađali iranska podzemna skladišta i tvornice balističkih projektila u Širazu, Tabrizu, Ahvazu, Karadžu, Isfahanu, Bušeru i Kermanšahu.

No Teheran se može okrenuti i manje sofisticiranom oružju kako bi zatvorio Hormuški tjesnac i naštetio ostatku svijeta. Čak i jednostavan napad na naftni tanker u Zaljevu, primjerice protubrodskim projektilom ili pomorskim dronom, dovoljan je da paralizira globalnu ekonomiju i vine cijene energenata u nebo.

Govoreći u ponedjeljak u Memphisu, predsjednik Trump pohvalio se da su američki i izraelski zračni udari “uništili” iransku obrambenu industriju, “eliminirali” njihove zračne snage, mornaricu i protuzračnu obranu te “razmontirali” prijetnje režima Sjedinjenim Državama.

Ipak, predsjednik je svjestan da ne može jamčiti siguran prolaz svakom trgovačkom brodu koji plovi Hormuškim tjesnacem – a to bi moglo biti dovoljno da Iranci pobijede u “asimetričnom” ratu.

Matthew Savill, direktor vojnih znanosti na obrambenom think tanku Royal United Services Institute, rekao je: “Dovoljno im je da povremeno nešto ispale i unesu nemir u pomorski promet. Tako mogu održavati dojam prijetnje s vrlo malim zalihama.”

Dodao je: “Potrebni su im krstareći projektili, mine, eksplozivni jurišni čamci. Mnoga od tih oružja ne bi mogla potopiti naftni tanker, ali djeluju dovoljno opasno da ugroze posadu i povećaju premije osiguranja.”

Pentagon procjenjuje da se broj lansiranja iranskih balističkih projektila i dronova kamikaza smanjio za 90 posto od prvog dana sukoba, 28. veljače. Problem za SAD jest što je potrebno samo nekoliko eksplozija na glavnom katarskom terminalu za izvoz ukapljenog prirodnog plina ili na naftnom tankeru koji opskrbljuje nekog od američkih saveznika da bi zapadna tržišta reagirala i izazvala ekonomsku štetu.

Stoga, čak i ako su iranske zalihe balističkih projektila iscrpljene, čini se vjerojatnim da će Teheran moći voditi rat još neko vrijeme.