Međunarodna pomorska organizacija IMO hitno se sastala u Londonu kako bi razmotrila načine zaštite plovidbe kroz Hormuški tjesnac, dok se pred tim strateškim prolazom gomila više od 1.000 brodova. Iran je blokadom i napadima na civilne brodove praktično paralizirao žilu kucavicu globalnog energetskog snabdijevanja, piše bečki der Standard.
Kako ponovo pokrenuti promet kroz Hormuški tjesnac između Irana i Arapskog poluotoka – pitanje koje vojni stručnjaci žestoko raspravlja. Napadnuta zemlja je još jednom zaprijetila blokadom ovog strateškog prolaza i tu prijetnju potkrijepila napadima na civilne brodove. Američki predsjednik Donald Trump pozvao je na saradnju ne samo saveznike poput Južne Koreje, Francuske i Velike Britanije, već i Kinu. Britanski premijer Keir Starmer najavio je “provediv plan” koji bi obuhvatio što veći broj partnera iz Evrope, Azije i zemalja Zaliva, dodavši karakteristično britanskim understatementom: “Ovo nije jednostavno.”
Šef IMO-a (Međunarodna pomorska organizacija) Arsenio Dominguez prethodno je izjavio da je vojna pratnja civilnih brodova “nije trajno rješenje” za problem Hormuškog tjesnaca. Ova tijelo Ujedinjenih naroda posebno brine sudbina hiljada pomoraca čiji brodovi su zaglavljeni u Perzijskom zaljevu.
Tjesnac koji drži svjetsku ekonomiju za gušu
Hormuški tjesnac na najužem mjestu mjeri svega 38 kilometara. Zbog iranskih prijetnji, mnogi brodovlasnici i posade izbjegavaju prolaz, zbog čega se s obje strane tjesnaca nagomilalo najmanje 1.000 brodova, među kojima i brojni supertankeri. Time je praktično zaustavljena vitalna arterija globalnog prometa: kroz Hormuški tjesnac normalno prolazi 20 posto svjetske energetske potrošnje, oko trećina globalno traded mineralnih gnojiva te čak 70 posto prehrambenih potreba zemalja Zaliva. Od početka rata to se iz temelja promijenilo.
Ipak, promet nije potpuno prekinut. Bridget Diakun iz Lloyds List Intelligence (LLI), podatkovne kompanije stare skoro 300 godina, izvijestila je londonski think-tank IISS da je od početka mjeseca prolaz prošlo najmanje 105 brodova – u istom periodu 2025. godine taj broj iznosio je oko 1.870. Među njima je bio naftni tanker u smjeru Pakistana te dva tankera s ukapljenim plinom za Indiju. Kineskom supertankeru se tjesnac tek približava. Većina brodova pripada brodovlasnicima iz Irana (24 posto), Grčke (18 posto) i Kine (10 posto) ili plovi pod njihovim zastavama – ukupno gotovo 60 posto ih je vezano za trgovinu s Iranom. “Grčki i turski brodovlasnici imaju relativno veću toleranciju prema riziku”, objašnjava Diakun.
U posljednjih nekoliko dana, deset brodova je skrenulo s uobičajene rute i manevriralo između iranskih otoka Laraka i Kešma. Prema podacima LLI-ja, ovaj “koridor odobren od Teherana” Irancima daje mogućnost provjere podataka o brodovlasništvu i posadi.
Marines na putu, minska polja u moru
Oba otoka vjerovatno su na meti američkih marinaca – kada jednom stignu na lice mjesta. Koliko malo su napadačke strane razmislile o mogućnostima iranskog mularskog režima, pokazuje gotovo potpuno izostavljanje prijetnje kopnenim snagama u prvim tjednima sukoba. Trebalo je skoro dvije sedmice da Pentagon pošalje amfibijski desantni brod USS Tripoli s tisućama vojnika na palubi. Putovanje s pomorske baze Okinava do Perzijskog zaljeva traje otprilike dvije sedmice, tako da se raspored prije kraja mjeseca jedva može očekivati.
Dok to čekaju, američki borbeni avioni su tokom ove sedmice uništili nekoliko raketnih lansiraketa duž plovnog puta, saopštilo je Pentagon. No angažman marinaca bio bi “doista izniman”, ocjenjuje bivši kapetan fregate Tom Sharpe. Ova jedinica važi za izuzetno borbeno sposobnu, ali, kako Sharpe pita: “Kako se nose s problemom raketnih bacača 100 kilometara u unutrašnjosti?” Uz to, za 2.200 vojnika potrebno je osigurati opskrbu hranom i medicinsku pomoć.
Uz visokoučinkovite borbene dronove, Iran raspolaže i “znatnim arsenalom” morskih mina – procjenjuje se između 5.000 i 6.000 komada, upozorava analitičar IISS-a Nick Childs. Te mine može postavljati “veoma sposobna” flota brzih patrolnih čamaca, “ili ih jednostavno s daua skotrljate” – jednog od malih jedrenjaka raširenih u Perzijskom zaljevu.
Otoku Kešm, koji s visine podsjeća na delfina – ili na nepomičan nosač aviona, koji i jeste – mogao bi postati cilj marinaca. “Odatle bi mogli koristiti nedavno razvijeni anti-dronski radar”, smatra analitičar IISS-a Sascha Bruchmann. To bi povećalo sigurnost civilnih brodova, ali je ne bi nužno garantiralo.
Ko bi mogao ukloniti mine? U Bahreinu se trenutno nalazi osam specijalista Kraljevske mornarice. Odatle upravljaju dronskim brodovima specijaliziranim za lov na mine. Standardne minesweepere su i Britanci i Amerikanci u prethodnim mjesecima povukli iz Zaliva. Prema mišljenju stručnjaka poput Sharpea, prema dosad neisprobano sistemu razvijenom u suradnji s Francuskom vlada znatna skepsa.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
