[{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/03\/l-a3f9b1dd55a2a0e8dbb873ffbb69d164.jpeg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/03\/l-a3f9b1dd55a2a0e8dbb873ffbb69d164.jpeg”,”caption”:”Foto: Fena”,”bg”:”7995b2”}]
Šokantni podaci o potrošnji municije protivvazdušne odbrane (PVO) otvaraju pitanje: Koliko vrijedi nebo iznad Kijeva, a koliko iznad Tel Aviva? Dok Ukrajina štedi svaku raketu sistema Patriot, masovni sukobi na Bliskom istoku troše zapadne zalihe brzinom koja ostavlja vojnu industriju bez daha.
Geopolitička scena suočena je sa grubom statistikom koja ne ide u prilog Kijevu. Prema dostupnim analizama, tokom četiri godine intenzivnog sukoba sa Rusijom, Ukrajina je uspjela da osigura i upotrijebi oko 600 raketa za sistem Patriot. S druge strane, u samo tri dana eskalacije sukoba između Irana sa jedne i SAD-a i Izraela sa druge strane, ispaljeno je blizu 800 raketa ovog tipa.
Disproporcija koja bode oči
Ova razlika nije samo brojčana, već duboko politička i strateška. Ukrajina, koja se suočava sa svakodnevnim udarima na civilnu infrastrukturu i gradove, prinuđena je na “hiruršku” upotrebu PVO sistema. Svako lansiranje u Ukrajini prolazi kroz rigoroznu selekciju prioriteta, dok je na Bliskom istoku primijenjena taktika “čeličnog zida” gdje se na svaku prijetnju odgovara maksimalnom silom.
Tri ključna razloga za ovaj disparitet:
-
Direktna umješanost SAD-a: Na Bliskom istoku američke snage direktno koriste sopstvene zalihe sa brodova i iz baza, dok u Ukrajinu rakete stižu kao paket pomoći koji mora proći kroz komplikovane procese odobrenja u parlamentima zapadnih zemalja.
-
Doktrina “Zasićenja”: Iran je u svojim napadima koristio stotine dronova i raketa istovremeno, primoravajući odbranu da is ispuca stotine presretača u nekoliko sati kako bi se spriječio proboj.
-
Logistički prioritet: Podaci sugerišu da su strateške rezerve Pentagona i dalje primarno usmjerene na zaštitu saveznika na Bliskom istoku, ostavljajući istočni front Evrope u stanju stalne oskudice.
Milijarde dolara u dimu
Cijena jedne rakete za sistem Patriot (verzija PAC-3) kreće se između 3 i 4 miliona dolara. To znači da je u samo 72 sata na Bliskom istoku “ispaljeno” preko 2,5 milijardi dolara samo u presretačima. Za Ukrajinu, taj iznos predstavlja značajan dio godišnjeg paketa vojne pomoći o kojem se često mjesecima debatuje u Washingtonu i Briselu.
Zaključak: Može li vojna industrija izdržati?
Dok se ukrajinski zvaničnici bore za svaku bateriju sistema Patriot, ovi podaci bacaju novo svjetlo na održivost zapadne vojne pomoći. Ako jedan trodnevni incident može “progutati” više municije nego četverogodišnji rat u Evropi, pitanje je trenutka kada će zalihe postati kritično niske za oba ratišta.
Za Ukrajinu, ova statistika je gorak podsjetnik da se na globalnoj mapi prioriteta, uprkos retorici, resursi ne dijele uvijek prema hitnosti na terenu, već prema strateškoj blizini onih koji drže ključeve skladišta.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
