Moram priznati, veseli me ovaj rezultat. Ponovno sam dobio povjerenje Senata, i to s velikom podrškom, većom od 80 posto. To je jasan pokazatelj da smo kao uprava, a i ja osobno na čelu uprave, u proteklom mandatu uspješno radili i realizirali sve ono što smo predstavili, poručio je u srijedu Stjepan Lakušić, stari-novi rektor zagrebačkog Sveučilišta.
Stjepan Lakušić dobio novi mandat za rektora Sveučilišta u Zagrebu. |
‘Lakušić je nudio bombone’
Njemu je na sjednici Senata povjerenje za novi četverogodišnji mandat dalo 58 članova. Njegovu protukandidatu, Ivanu Kopriću, dekanu Pravnog fakulteta, glas dalo 13 članova Senata. Tri su glasa bila nevažeća, a na sjednici su bili svi članovi Senata.
Koprić je poslije sjednice čestitao Lakušiću na pobjedi te poručio kako se nada da će preuzeti neke od njegovih ideja. Kazao je kako je zadovoljan cijelim procesom jer je uspio kroz medijske istupe ukazati na probleme Sveučilišta i moguća rješenja. Na pitanje je li ipak očekivao više glasova, odgovorio je:
– Imao sam internu kladionicu, ali neću vam reći koliko sam predviđao da ću dobiti glasova. U ovoj je konstelaciji jako teško dobiti više glasova. Situacija je takva da je kolega Lakušić na razne načine zadnjih dana uspjevao pridobiti neke ljude na svoju stranu. Je li to časno ili ne, neću o tome. Ja sam nudio koncept boljeg sveučilišta, a on je nudio i druge bombone.
‘Napravit ćemo najljepše sveučilište’
Stjepan Lakušić u poduljem je govoru najavio kako se nastavljaju veliki projekti koji će pojačati vezu gospodarstva i sveučilišta, koji će osigurati više smještajnih kapaciteta za studente u Zagrebu, oživjeti Kampus Borongaj,
– Članovi Senata prepoznali su i podržali program koji smo predstavili za nadolazeće razdoblje te su nam dali snažno povjerenje za nastavak rada. Kada govorimo o Sveučilištu u Zagrebu, moramo istaknuti da je riječ o najvećem i najstarijem sveučilištu u Republici Hrvatskoj. Nakon obnove bit će i jedno od najljepših, ali ono što je posebno važno jest da je riječ o sveučilištu s najvećim brojem sastavnica i studenata te o ključnom stupu sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj – istaknuo je.
Lakušić je poručio kako je iznimno zahtjevno upravljati tako velikim i kompleksnim sustavom na kojem studira oko 52 posto svih studenata u Hrvatskoj.
– Najveći dio znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj dolazi upravo s našeg sveučilišta, a mnoge inovacije i razvojni iskoraci u gospodarstvu rezultat su rada naših znanstvenika. U protekle tri i pol godine ostvarili smo niz važnih projekata, a planovi za sljedeći mandat dodatno će ojačati poziciju Sveučilišta. Naš cilj je omogućiti razvoj koji će doprinijeti konkurentnosti i prosperitetu Republike Hrvatske. Jer ako želite usporiti razvoj neke države, najlakši način je zanemariti obrazovanje. Promjene i napredak nastaju upravo kroz znanje, a znanje se stječe na sveučilištima. Sveučilišta stvaraju stručnjake, inovacije i nove ideje koje pokreću društvo i gospodarstvo – rekao je Lakušić.
Zagreb: Znanstveno-učilišni kampus Borongaj danas je u derutnom stanju u propada |
‘Borongaj je bio zapostavljen’
Istaknuvši kako su u središtu djelovanja sveučilišta uvijek studenti, kao jedan od najvažnijih projekata u novome mandatu najavio je razvoj sveučilišnog kampusa Borongaj. To je točka na kojoj se sve sveučilišne uprave sapliću već 20 godina, a tako je bilo i u ovom prvom Lakušićevu mandatu. Koprić je predlagao odustajanje od ideje Borongaja, te točkasti razvoj centara znanosti prema lokacijama različitih fakulteta. Lakušić smatra da to nije dobra ideja.
– Taj projekt dugo je bio zapostavljen, ali sada ponovno dobiva stratešku važnost. Kampus Borongaj zamišljen je kao prostor snažne suradnje između akademske zajednice i gospodarstva. U planu su brojni centri izvrsnosti, među ostalim u području graditeljstva, prometa, logopedije, robotike, umjetne inteligencije te personalizirane medicine. Posebno važna bit će suradnja s gospodarstvom i industrijom, jer želimo da studenti već tijekom studija razvijaju znanja i vještine potrebne na tržištu rada. Uz to planira se i razvoj studentskih kapaciteta, uključujući nove studentske domove i sportske sadržaje, kako bi kampus Borongaj postao središte studentskog života – najavio je.
Na pitanje zašto dosad to nije pokrenuto, odgovorio je da to mogu pitati samo oni koji nikad nisu radili velike projekte. Za bilo kakav veliki projekt potrebno je najmanje dvije-tri godine da se dođe do realizacije, a Borongaj je dosad bio zaboravljen, istaknuo je.
Kako je najavio, na Borongaju će se graditi i više paviljona u kojima bi u prvoj fazi trebalo izgraditi 1200 kreveta za studente. Ide se i u dogradnju Studentskog doma Stjepan Radić na Savi.
Predsjednik Studentskog zbora Gordan Kragić za portal srednja.hr izjavio je kako je zadovoljan dosadašnjom suradnjom s Lakušićem, no da studenti i dalje imaju ozbiljna očekivanja.
– Studentski domovi su glavno pitanje, jer predstavljaju opći standard studenata, da se po niskoj cijeni u dobrom smještaju smjesti masovni broj studenata. To je, u konačnici, u skladu sa svim europskim politikama priuštivog stanovanja za mlade do 2025. godine. Također, treba poboljšati pristup studentskom radu – studenti su vezani uz minimalnu bruto plaću, što je dobro jer im je veća satnica. No ne mogu puno raditi s obzirom na preostalo vrijeme nakon što se odrade fakultetske obveze, a pritisak životnog standarda sve je veći i moraju raditi. Treća i jako bitna stvar riješiva u kratkom roku – domovi ne mogu pasti s neba i rad se ne može promijeniti preko noći, ali ono što može je do iduće akademske godine je da se hrana u menzama poboljša, da se uvedu nova jela, da je hrana kvalitetnija i da svi studenti u Hrvatskoj, ne samo zagrebački, jedu bolje – kazao je Kragić.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
