Ova pojava godinama je intrigirala naučnike i pokretala brojna istraživanja.
Novo istraživanje provedeno na laboratorijskim miševima pokušalo je rasvijetliti ovu zagonetku. Rezultati sugerišu da bi određeni protein koji proizvode ćelije tumora mogao imati uticaj na procese u mozgu povezane s razvojem Alzheimerove bolesti.
Dugogodišnja medicinska zagonetka
Još prije nekoliko decenija ljekari su primijetili zanimljiv obrazac u kliničkoj praksi. Pacijenti kod kojih je dijagnostikovana Alzheimerova bolest rijetko su u medicinskoj istoriji imali i dijagnozu raka.
Iako takva pojava nije apsolutna, statističke analize velikih populacija pokazale su da ljudi koji su imali rak imaju nešto manju vjerovatnoću da razviju ovu vrstu demencije.
Jedna velika analiza podataka koja je obuhvatila milione ljudi ukazala je na to da se Alzheimerova bolest kod pacijenata s rakom pojavljuje rjeđe nego u opštoj populaciji.
Eksperiment na miševima
Da bi bolje razumjeli ovu vezu, istraživači su odlučili da prouče kako tumori utiču na procese u mozgu. U eksperimentu su koristili miševe koji su imali karakteristike slične Alzheimerovoj bolesti.
Nakon toga su u njihove organizme uveli različite vrste tumorskih ćelija. Zanimljivo je da su kod životinja koje su razvile tumore znaci povezani s Alzheimerom bili znatno slabije izraženi.
To je navelo naučnike da istraže šta se zapravo događa na molekularnom nivou.
Uloga jednog proteina
Daljnja analiza usmjerena je na supstance koje tumorske ćelije oslobađaju u organizam. Naučnici su pokušavali pronaći molekul koji može dospjeti do mozga i uticati na procese povezane s nastankom bolesti.
Nakon dugog istraživanja izdvojili su protein poznat kao cistatin C. Pretpostavlja se da on može doprinijeti razgradnji naslaga pogrešno formiranih proteina u mozgu, koje se smatraju jednim od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti.
Mogući put ka novim terapijama
Ovo otkriće još uvijek ne daje konačan odgovor na pitanje zašto se ove dvije bolesti rijetko javljaju zajedno. Ipak, naučnici smatraju da bi razumijevanje ove veze moglo otvoriti vrata novim terapijama.
Ako se potvrdi da određeni molekuli mogu uticati na razgradnju štetnih naslaga u mozgu, to bi moglo pomoći u razvoju lijekova koji usporavaju ili sprečavaju razvoj Alzheimerove bolesti.
Potrebna su dodatna istraživanja
Iako rezultati djeluju ohrabrujuće, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ranim fazama istraživanja. Studije na životinjama predstavljaju važan korak, ali je potrebno još mnogo istraživanja kako bi se potvrdilo da isti procesi postoje i kod ljudi.
Ipak, ova otkrića dodatno potvrđuju koliko je ljudsko tijelo složeno i kako različite bolesti ponekad mogu biti povezane na neočekivane načine.
