ZRAČNI napadi američkog predsjednika Donalda Trumpa na Iran stvaraju ozbiljne probleme njegovoj saveznici, talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni, i to uoči ključnog referenduma 22. i 23. ožujka, na kojem bi, prema anketama, mogla doživjeti poraz.
Iako se referendum službeno tiče reforme pravosuđa, brzo se pretvorio u glasanje o povjerenju premijerki Meloni i njezinoj desnoj vladi, najstabilnijoj koju je Italija imala posljednjih godina. Blisko savezništvo s Trumpom sada ugrožava njezinu političku budućnost, budući da je američki predsjednik izrazito nepopularan u Italiji, gdje prema agenciji YouGov čak 77 posto građana o njemu ima negativno mišljenje.
Sukob također pojačava raširen strah od novog energetskog šoka, što je ključan faktor u zemlji koja ionako plaća jednu od najviših cijena električne energije u EU, piše Politico.
> IZ MINUTE U MINUTU Rat na Bliskom istoku pratite na Indexu
Balansiranje između Washingtona i birača
Zbog animoziteta prema američkom predsjedniku i straha od utjecaja rata na kućne budžete, Meloni hoda po tankoj žici, pokušavajući izbjeći kritiku moćnog saveznika u Bijeloj kući, a istovremeno uvjeriti birače da Rim neće biti uvučen u sukob. U sklopu političkog kompromisa, Meloni je jučer obećala protuzračnu obranu zaljevskim državama pogođenima iranskom odmazdom, a njezin ministar obrane najavio je da će Italija poslati “pomorska sredstva” za zaštitu Cipra.
Istodobno, premijerka ustraje na tome da Italija neće pružiti izravnu potporu američko-izraelskom ratu protiv Teherana, napominjući da američke baze u Italiji imaju odobrenje samo za logističku podršku, a ne za ofenzivne operacije. “Nismo u ratu i ne želimo ići u rat”, izjavila je jučer za radio RTL.
Ovo balansiranje oko Irana događa se u najgorem mogućem trenutku za Meloni. Ankete pokazuju da je ishod referenduma potpuno neizvjestan i da će mnogo ovisiti o izlaznosti. Poraz bi bio velik udarac za političarku koja je posljednjih godina i kod kuće i na europskoj sceni uživala auru nepobjedivosti.
Savezništvo s Trumpom kao teret
Talijanska čelnica mnogo je uložila u svoj odnos s Trumpom, nadajući se da će se pozicionirati kao svojevrsna europska “šaptačica Trumpu” sposobna zadržati utjecaj u Washingtonu. No, ta strategija sada donosi političke troškove na domaćem terenu, pri čemu je marginalna uloga Italije u američkom strateškom odlučivanju razotkrivena činjenicom da je njezin ministar obrane Guido Crosetto prošli sedmica bio u Dubaiju dok su se napadi odvijali, bez ikakve prethodne najave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sam Crosetto kasnije je u parlamentarnoj raspravi priznao nemoć europskih saveznika. Potvrdio je da se napad na Iran “zasigurno dogodio mimo pravila međunarodnog prava”, ali je dodao da nijedna vlada, europska ili druga, nije mogla spriječiti napade.
Politički osjetljivo pitanje američkih baza
Potencijalna upotreba američkih vojnih baza u Italiji također prijeti postati politički eksplozivna tema u zemlji čija je javnost povijesno oprezna prema uvlačenju u sukobe predvođene SAD-om. Vlada ustraje na tome da je korištenje baza poput pomorske zračne baze Sigonella na Siciliji ograničeno na logističku i tehničku podršku pokrivenu dugogodišnjim bilateralnim sporazumima. Korištenje talijanskog tla za podršku napadima zahtijevalo bi odobrenje vlade, koje nije zatraženo, rekla je jučer Meloni.
Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je u parlamentu da su vladine akcije usmjerene na zaštitu talijanskih građana u regiji, pomorskih putova te sprječavanje skoka cijena energije. “Ne vodimo se samo Trumpovim stavovima, sigurnost naših sugrađana je prioritet.” Svjesna opasnosti od rasta cijena, Meloni je u utorak pozvala čelnike energetskog sektora na razgovore o energetskoj sigurnosti te je za talijanski radio poručila da njezina vlada “neprestano radi” na zaustavljanju rasta cijena hrane i energenata.
Oporba koristi priliku
Osjetivši njezinu političku ranjivost, oporbene stranke napale su premijerku zbog odbijanja da osudi napade i zbog podređenosti Sjedinjenim Državama. Tijekom rasprave u parlamentu, Angelo Bonelli iz Saveza zelenih i ljevice optužio je vladu za podaništvo Trumpu.
“Ministre, vi vodite Italiju u rat. Znate li zašto? Zato što će vojni zrakoplov, bio on teretni ili neki drugi, nakon što sleti radi održavanja, potom otići bombardirati, otići će u ratnu zonu. Pružit će vojnu logističku potporu”, rekao je. “Kakva je razlika između vojne logističke potpore i izravnog sudjelovanja u bombardiranju? To znači biti u ratu, a mi na to ne pristajemo. Ne, hvala!”
Arnaldo Lomuti, zastupnik populističkog Pokreta 5 zvjezdica, ironično je primijetio da bi se Rim trebao distancirati od Washingtona i Izraela te je pozvao vladu da “uvede sankcije Sjedinjenim Državama i predstavi paket vojne pomoći Iranu”.
Analitičar Leo Goretti iz Instituta za međunarodne poslove (Istituto d’Affari Internazionali) smatra da se Meloni “drži po strani, svjesna da je javnost velikom većinom protiv talijanskog sudjelovanja u ratu, ali istovremeno ne želi narušiti odnose s Trumpom”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
