Ali Larijani, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, poručio je da Iran neće pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama, demantujući navode američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem nastavku pregovora. U međuvremenu se sukob dodatno produbljuje, dok analitičari upozoravaju na sve veću ulogu Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) u iranskoj državi, piše Jutarnji list.
Ali Larijani je na društvenim mrežama reagovao na objavu lista The Wall Street Journal, koji je tvrdio da je predstavio inicijativu za nastavak pregovora s Bijelom kućom uz posredovanje Omana. Time je direktno demantovao i izjavu Donalda Trumpa, koji je u intervjuu za The Atlantic rekao da je novo iransko rukovodstvo tražilo nastavak razgovora i da je na to pristao.
Istovremeno, Donald Trump izrazio je očekivanje da će elitna iranska vojna formacija Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) “predati oružje iranskom narodu”. Američki predsjednik je pripadnike ove organizacije pozvao da polože oružje ili se suoče sa, kako je rekao, “sigurnom smrću”. Međutim, IRGC predstavlja jednu od ključnih struktura iranske države i direktno odgovara vrhovnom vjerskom lideru.
Struktura i moć IRGC-a
Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) osnovan je 1979. godine nakon Islamske revolucije i djeluje paralelno s regularnom vojskom Irana. Organizacija ima kopnene, pomorske i vazdušne snage, a kontrolira i paravojnu miliciju Basij. Pored toga, posjeduje i specijalnu jedinicu Quds Force, koja je zadužena za operacije izvan iranske teritorije.
Prema procjenama, IRGC ima oko 190.000 aktivnih pripadnika, a s rezervama i paravojnim formacijama ukupno oko 600.000 ljudi. Za poređenje, regularne oružane snage Irana imaju približno 350.000 vojnika. Od vremena ajatolaha Ruhollaha Homeinija, vlasti su često pokazivale veće povjerenje u IRGC nego u regularnu vojsku, koju su smatrale ideološki manje pouzdanom.
IRGC upravlja iranskim programom balističkih raketa i zadužen je za sigurnost nuklearnog programa zemlje. Također koordinira saradnju s regionalnim saveznicima poput Hezbollaha, Hutista i Hamasa, koji se često opisuju kao dio takozvane “osovine otpora”.
IRGC (Foto: Sepahnews/zuma Press/profimedia)
Organizacija ima snažan uticaj i u ekonomiji zemlje. Kompanije povezane s IRGC-om prisutne su u ključnim sektorima poput prirodnih resursa, infrastrukture, saobraćaja, telekomunikacija i rudarstva. Iranski zvaničnici taj sistem nazivaju “ekonomijom otpora”, naglašavajući da je pomogao zemlji da ublaži posljedice međunarodnih sankcija.
Rat i političke posljedice
Posebnu ulogu ima i paravojna organizacija Basij, koja broji oko 450.000 pripadnika. Ovu dobrovoljačku formaciju osnovao je Ruhollah Homeini 1979. godine, a poznata je po mobilizaciji pristalica režima i učešću u suzbijanju demonstracija. Tokom iransko-iračkog rata pripadnici Basija često su slani na najopasnije zadatke na prvim linijama fronta.
Neki analitičari smatraju da bi najnoviji napadi na Iran i atentat na ajatolaha Alija Hameneija mogli dodatno ojačati politički uticaj IRGC-a. Jonathan Panikoff, direktor inicijative za sigurnost Bliskog istoka pri Atlantskom vijeću, upozorio je: “Manje je vjerovatno da će pad sadašnjeg režima dovesti do demokratije, a više da će nastati vojno kontrolirana država u kojoj će stvarna moć biti u rukama IRGC-a.”
IRGC (Foto: Afp/afp/profimedia)
S druge strane, Donald Trump tvrdi da bi vojna operacija protiv Irana mogla trajati oko 4 sedmice ili čak kraće. Međutim, iranska agencija Tasnim prenosi izjavu ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, koji je poručio da će Iran sam odlučiti kako i kada će rat završiti.
Abas Aragči, ministar vanjskih poslova Irana, rekao je: “Imali smo dvije decenije da proučavamo poraze američke vojske u našem regionu. Naučili smo lekcije.” On je dodao da bombardovanje Teherana ne utiče na sposobnost zemlje da vodi rat i da decentralizovani odbrambeni sistem omogućava Iranu da sam odredi tok sukoba.
IRGC (Foto: Sepahnews/zuma Press/profimedia)
Istovremeno, pojedini američki političari i mediji, pozivajući se na podatke Pentagona, dovode u pitanje tvrdnje Donalda Trumpa da je Iran bio blizu napada na američke saveznike. Prema tim procjenama, Teheranu bi moglo biti potrebno i do 10 godina da razvije takav arsenal.
Kolumnista David Sanger iz lista The New York Times napisao je: “Nije bilo neposredne prijetnje iz Irana. Trump je vidio priliku da oslabi iransku vladu i nadao se da će time izazvati narodni ustanak.”
IRGC (Foto: Sepahnews/zuma Press/profimedia)
Prema procjenama izraelskih obavještajnih službi, Iran je do početka aktuelnog sukoba obnovio arsenal na oko 2.500 balističkih projektila. Neki od najnaprednijih projektila koriste kombinovane sisteme navođenja, uključujući optičke senzore i kamere. Među njima su projektili Haj Qasem i Qassem Bassir, predstavljeni 2020. i 2025. godine.
Iranske vlasti tvrde da su u sukobu žrtve, a ne prijetnja drugima. Iransko društvo Crvenog polumjeseca saopćilo je da je nakon napada SAD-a i Izraela u više od 130 gradova poginulo 555 ljudi. Tokom napada pogođena je i bolnica Gandhi u Teheranu, zbog čega je osoblje hitno evakuisalo pacijente i novorođenčad na sigurnije lokacije.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
