Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je da je u drugoj polovini 2025. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća veća za gotovo 200 KM u odnosu na isti period 2024.
Rastu i cijene
“Za period od jula do decembra 2025. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.601 KM, a za isti period 2024. iznosila je 1.403 KM”, saopćeno je iz Agencije.
Posmatrajući cijelu godinu, u 2025. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.570 KM, što je za 13,7 posto više u odnosu na 2024. Ali, kupovna moć građana ovisi i o cijenama. Nivo cijena u decembru 2025. u odnosu na decembar 2024. viši je za 4,1 posto.
“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 5,3 posto, alkoholna pića i duhan za 4,1 posto, stanovanje i režijski izdaci za 7,3 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4 posto, zdravstvo za 4,7 posto”, podaci su Agencije.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je prosječna potrošačka korpa za decembar 2025. iznosila 3.313,90 KM.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da su podaci o rastu prosječne plaće veoma interesantni, ali da 200 KM ne predstavlja nikakav veliki rast s obzirom na troškove života.
– Potrošačka korpa odavno već iznosi više od tri hiljade maraka, tako da je jedna minimalna ili prosječna plata dovoljna da pokrije samo dio, kaže Marić, dodajući da stalno raspravljamo o tome da li možemo da podmirimo obaveze električne energije, grijanja, vode, odvoza otpada i kako da preživimo mjesec i kupimo hranu.
Upozorava da veliki broj građana, zapravo, hoda od trgovine do trgovine, tražeći akcije i hranu koja je pred istek roka.
– Ne hranimo se kvalitetno i upravo to je sve odraz poskupljenja koji plate ne mogu srazmjerno pratiti. Mi nemamo proizvodnju, upozorava Marić, ističući da našu ekonomiju 80 posto čine usluge, deset posto javne institucije, dok na proizvodnju otpada samo deset posto.
Postavlja se pitanje, kaže, da li imamo negdje da zaradimo novac kako bi se on vratio u sistem. Govoreći o inflaciji, Marić ističe da je najavljena inflacija za prvi kvartal ove godine 3,8 posto. Već smo duboko zagazili u taj period, a još nemamo statistiku kako smo završili 2025.
– Ovdje treba proučavati kako uopšte građani prežive mjesec, kako izmire sve obaveze i koliko zaista imamo predmete na sudovima zato što ljudi – ne da ne žele – nego ne mogu da izmiruju obaveze prema komunalnim preduzećima. Vrtimo se u krug, bez obzira na zvučne najave povećanja plata, kaže naša sagovornica.
Objašnjava da su ljudi u svijetu plaćeni po satu i zna se koliko je vrednovan taj sat. U našoj zemlji nije tako. U institucijama, upozorava, svjedočimo drugim platnim razredima, obračunavanju toplog obroka i svih drugih stvari koje se ne odražavaju kod običnog čovjeka koji prima minimalac od hiljadu maraka.
Trgovine i kladionice
Smatra da se u izradu stvarnih statistika i pokazatelja pod hitno trebaju uključiti stručni ljudi, ekonomisti kako bi se stanje poboljšalo i kako ne bismo imali samo politička povećanja plata i politička obećanja povećanja penzija.
– Šta očekivati u zemlji koja nema proizvodnju, koja je uništila svoje obrazovanje? Da ćemo samo dovlačiti trgovačke centre i otvarati kladionice? To je to, apsurd u kojem mi živimo. Struka je odavno zanemarena i sve što se dešava, dešava se samo političkim odlukama. Kad politika donosi odluke, računajući da ona vodi računa o građanima, građanin ima 1.000 maraka platu i najnižu penziju koja je različita u entitetima za iste godine staža, ističe Marić.
Zaključuje da, sa druge strane, politika ima sve beneficije i za sutra osigurane dobre penzije.
Preuzeto sa: www.oslobodjenje.ba
