Neće sve škole biti izgrađene, zbog raznih faktora, od javnih nabava pa nadalje. Međutim, mi smo sada u fazi analiziranja čitavog ovog eksperimenta koji se odvija i razmišljamo o dvije, tri mogućnosti. Jedna od opcija model prema kojem bi dio škola koje imaju uvjete prešao na cjelodnevnu nastavu, dok bi druge nastavile raditi po postojećem sustavu, ali uz primjenu dijela kurikuluma, izjavio je u četvrtak, nakon sjednice Vlade, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Time je potvrdio ono o čemu se nagađa već dulje vrijeme, da sve osnovne škole neće biti spremne za prelazak na cjelodnevnu nastavu u rujnu 2027. godine, što je najavljeno kad je projekt ušao u provedbu 2023. godine. Naime, osim same izmjene kurikula i oblika nastave, ključno je da škole imaju infrastrukturu za takav program – dakle, kuhinje, blagovaonice, sportske dvorane, dovoljno učionica, labosa, prostorija za učitelje i nastavnike.
Fuchs je izvijestio kako je dosad sa školama potpisano ugovora u vrijednosti 358,7 milijuna eura, od kojih je bespovratnih 254 milijuna eura, čime je obuhvaćeno 288 školskih projekata diljem zemlje. U četvrtak je dodijeljeno 55 ugovora za ulaganja u izgradnju i opremanje osnovnih škola. Projekt cjelodnevne škole jedan je od ključnih projekata Nacionalnog programa otpornosti i oporavka.
– Precizniji rokovi mogli bi se znati tek nakon završetka analize, a cilj je dosegnuti oko 91 posto učenika u školama koje rade u jednoj smjeni. Projekti su u različitim fazama, neki su već započeli radove, a manji dio je pri završetku. Ukupno će biti izgrađeno oko 600.000 kvadratnih metara novog školskog prostora – istaknuo je Fuchs.
Glavni problemi su nedostatak prostora i dokumentacije u velikim gradovima, posebno u Zagrebu i Splitu. Podsjetimo, u eksperimentalnom projektu cjelodnevne nastave sudjeluju 63 osnovne škole koje su se uključile na početku školske godine 2023/2024. No, primjerice, u Zagrebu je u tome projektu tek jedna škola, a jako mnogo ih nema nikakve uvjete za proširenje, a time ni za cjelodnevnu nastavu.
Većina škola uključenih u projekt je u malim mjestima. Osim toga, osnivači i same škole nisu predavali zahtjeve i dokumentaciju za dogradnju i uređenje u ritmu u kojem je Ministarstvo planiralo. Što se tiče samog programa, iz škola stižu pozitivne reakcije, a škole se javljaju za naknadno uključivanje u projekt.
Ugovori dodijeljeni u četvrtak vrijedni su gotovo 521 milijuna eura. Cilj je osigurati uvjete za jednosmjenski rad i cjelodnevnu škole u devet gradova i 11 županija, što za učenike znači bolje uvjete. Tako će se ukupna ulaganja za izgradnju i dogradnju osnovnih škola povećati s 2,7 na 3,2 milijarde eura, naglasio je premijer Plenković.
