ŠVEDSKA vlada namjerava bitno olakšati protjerivanje stranaca koji počine kaznena djela. Od 1. rujna ove godine svako kazneno djelo za koje je izrečena zatvorska kazna bit će temelj za deportaciju stranih državljana. Računa se da će broj protjerivanja porasti sa sadašnjih 500 na 3000 godišnje.
Bitna je novost i to da se javne tužitelje obvezuje da na suđenju zatraže protjerivanje stranaca svaki put kad im zakoni to omogućavaju. Također, redovni sudovi više neće uzimati u obzir eventualne prepreke za deportaciju pri izricanju kazne, nego će se time baviti posebna migracijska tijela tijekom provedbe protjerivanja.
Najstroži propisi u nordijskim zemljama
“Švedska sada dobiva najstroži regulatorni okvir u nordijskim zemljama za protjerivanje stranaca zbog kaznenih djela. Osobe koje dođu u Švedsku i počine kazneno djelo zlorabile su švedsko gostoprimstvo i trebaju biti protjerane. Korak po korak migracijsku politiku činimo pravednijom”, rekao je švedski ministar za migracije Johan Forssell na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Donošenje strožih propisa očito je potaknuo i ubrzao slučaj Meye Åberg, tada maloljetne djevojke koju je u rujnu 2024. godine u Skellefteåu silovao eritrejski državljanin s izbjegličkim statusom. Počinitelj je tek u drugostupanjskom postupku osuđen na tri godine zatvora i novčanu odštetu, ali ne i na deportaciju.
Javnost je smatrala da je sud pronašao previše olakotnih okolnosti za počinitelja, poput “kratkog trajanja silovanja”, a posebno skandaloznim ocijenjeno je to što sud nije iskoristio zakonsku mogućnost i odredio protjerivanje. Naime, dosadašnji propisi omogućavali su deportaciju svakog stranca koji bude osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora.
“Švedska je dosad s kriminalcima postupala u svilenim rukavicama, ali te će se rukavice sada skinuti. Predugo smo dopuštali da teški kriminalci i društveno opasni stranci ostanu u zemlji unatoč tome što su osuđeni za teška kaznena djela”, rekao je Ludvig Aspling, glasnogovornik za migracijsku politiku ekstremno desnih Švedskih demokrata.
Protjerivanje azilanata zbog najtežih kaznenih djela
Ubojstvo, silovanje, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i teška kaznena djela s vatrenim oružjem trebala bi odsad bezuvjetno dovesti do deportacije svih stranih državljana, čak i onih sa statusom izbjeglice, koji prema međunarodnim konvencijama uživaju veću zaštitu od drugih.
Međutim, u kaznena djela za koja je predviđena kraća zatvorska kazna spadaju i vožnja u pijanom stanju, lakši prekršaji povezani s drogom, prijetnje, neovlašteni ulazak na tuđi posjed, sitne krađe, vandalizam i vožnja nakon oduzimanja vozačke dozvole.
Ipak, čak i nakon promjene zakona, sudovi će i dalje morati uzeti u obzir povezanost optuženika sa Švedskom, u smislu obiteljskih veza, posla i slično. Broj deportacija gotovo sigurno će porasti, ali i dalje će postojati prepreke u provedbi, primjerice ako je život protjeranog stranca u opasnosti ili ga njegova domovina ne želi primiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sveobuhvatna švedska migracijska politika u posljednje je vrijeme ušla u osjetno restriktivniju fazu: manji je naglasak na “integraciji kroz ostanak u Švedskoj”, a veći na “kontroli i povratku migranata kući”.
U praksi se to vidi kroz nekoliko paralelnih poteza, od sužavanja pravnih “prečaca” za ostanak, preko ograničavanja radne i obiteljske imigracije izvan Europske unije, do strožeg pristupa slučajevima mladih koji su odrasli u Švedskoj, ali im se sada stalni boravak ipak osporava.
Nema više traženja alternative
Jedna od najvažnijih promjena je ukidanje tzv. “spårbytea” (promjene kolosijeka) od 1. travnja 2025. Taj je instrument omogućavao osobama kojima je odbijen azil da pronađu posao i zatraže radnu dozvolu bez obveze odlaska iz zemlje. Sada je taj kanal zatvoren. Time se pojačava poruka da odbijeni azil treba voditi bezuvjetnom odlasku iz Švedske, a ne traženju alternative unutar sustava.
Promjena imigracijske paradigme bila je jedno od predizbornih obećanja premijera Ulfa Kristerssona i njegove koalicije stranaka desnog centra uoči izborne pobjede 2022. godine. Sljedeći parlamentarni izbori održat će se u rujnu ove godine i Kristersson želi biračima pokazati rezultate.
“Nisam za to glasala”
No, premijera sve češće optužuju da intenzivna protjerivanja zahvaćaju i obične ljude koji su se etablirali u Švedskoj. Zanimljivo mišljenje o tome za dnevni list Expressen iznijela je Ann Heberlein, švedska doktorica teologije i konzervativna komentatorica:
“Osim duboko nehumane prirode deportacija, zbunjuje me element iracionalnosti. Desničarski političari vole se hvaliti da su glas razuma, ali deportiranje potpuno integriranih ljudi koji imaju svoje mjesto u Švedskoj nerazumno je i emocionalno motivirano. To me navodi na sumnju da vladina migracijska politika nije usmjerena na red nego na održavanje Švedske etnički čistom. Nisam za to glasala.”
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
