Dok su mnogi bh. krajevi godinama bili simbol odlazaka „trbuhom za kruhom“, posljednjih godina sve češće se mogu čuti drugačije priče o povratku kući. Među sredinama u kojima je taj trend već vidljiv posebno se izdvaja Posušje, gdje se povratak iz dijaspore više ne doživljava kao rijetkost, nego kao sve češća životna odluka.
Najbolji pokazatelj toga su škole. Prema riječima direktora Osnovne škole Ivana Mažuranića Posušje, Stipe Bešlića, samo u ovoj školskoj godini upisano je 23 djece povratnika iz dijaspore.
– Zapravo, cijeli jedan odjel djece raspoređen je kroz svih devet razreda osnovne škole. U prvom polugodištu upisano je 21 dijete, a na početku drugog još dvoje – kaže Bešlić za Večernji list.
Djeca su se, dodaje, brzo prilagodila. Iako dolaze iz Njemačke, Austrije i drugih evropskih zemalja, gdje su obrazovni sistem i način života drugačiji, prepreke su uglavnom kratkog daha. Ako se pojavi problem u izgovoru ili čitanju, uz pomoć pedagoga i nastavnika to se brzo prevaziđe. Posebno je važno, ističe ravnatelj, što su vršnjaci puni razumijevanja i podrške.
Priča s terena dodatno potvrđuje ovu sliku. Jedna peteročlana porodica vratila se u Posušje nakon deset godina života u Njemačkoj. Odluka, kažu, nije bila laka, ali je bila iskrena. Iako su imali sigurne poslove, osjećaj da to „nije dom“ bio je presudan. Promjene u društvu, sigurnosti i načinu života u Njemačkoj, ali i poteškoće jednog djeteta u snalaženju s nastavnim programom, ubrzali su odluku o povratku.
Otac porodice ističe da su u Posušju naišli na razumijevanje i toplinu koju nisu osjetili u inostranstvu. Djeca su se brzo uklopila i, kako kaže, više i ne spominju povratak u dijasporu. Ipak, ukazuje i na jedan problem nedostatak sadržaja za djecu.
– Djeca žele bazen, igraonice, parkove. Treba nam više prostora gdje će se moći družiti i igrati, poručuje.
Povratak porodica ne osjeti se samo u školama. On mijenja demografsku sliku, utiče na tržište rada i oživljava društveni život. Posebno ohrabruje činjenica da se vraćaju cijele porodice s djecom, a ne samo pojedinci.
Zapadnohercegovačka županija jedna je od rijetkih u Federaciji BiH koja bilježi pozitivan prirodni prirast. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u jednom od posljednjih obrađenih mjeseci rođeno je 67 djece, a umrlo 50 osoba, što ovu županiju svrstava među rijetke s prirodnim plusom.
Iako je prerano govoriti o masovnom povratku, Posušje pokazuje da se trendovi mogu mijenjati. Za mnoge porodice, nakon godina provedenih u tuđini, dom je ipak tamo gdje su korijeni u Hercegovini.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
