Trump izmislio da šalje bolnički brod na Grenland. Stigla reakcija danske premijerke

GRENLANDU ne treba ciljana zdravstvena inicijativa i pristup zdravstvenoj skrbi tamo je univerzalan, naglasile su danas danske vlasti nakon najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o slanju broda bolnice na taj autonomni danski teritorij koji priželjkuje.

“Stanovništvo Grenlanda dobiva zdravstvenu skrb koja mu je potrebna. Prima je na Grenlandu, a ako postoji potreba za posebnim liječenjem, prima je u Danskoj. Dakle, ne postoji potreba za posebnom zdravstvenom inicijativom na Grenlandu”, rekao je za dansku televiziju DR ministar obrane Troels Lund Poulsen.

Bez izravnog citiranja američkog prijedloga, šefica danske vlade Mette Frederiksen rekla je da je “sretna što živi u zemlji u kojoj je pristup zdravstvu besplatan i jednak za sve. Gdje osiguranja ili bogatstvo ne određuju hoće li netko dobiti dostojanstveno liječenje.”

“To je isti pristup kao na Grenlandu”, napisala je na Facebooku.

Oba američka bolnička broda su na remontu, nijedan nije na putu za Grenland

Američka mornarica raspolaže s dva bolnička broda: USNS Mercy i USNS Comfort. Prema podacima servisa Marine Traffic, USNS Mercy se trenutno nalazi u brodogradilištu u američkom gradu Mobileu. Prema Vesselfinderu, i USNS Comfort je prije 17 dana bio smješten u istom gradu.

Brodogradilište Alabama Shipyard u Mobileu je 23. siječnja objavilo fotografiju na kojoj se vide oba broda, jedan uz drugoga, gdje bi trebali biti renovirani. I prema podacima stranice Marine Traffic, oba broda nalaze se u brodogradilištu u Mobileu.

Zdravstvo na Grenlandu je besplatno

Kao i u Danskoj, pristup zdravstvenoj skrbi besplatan je na Grenlandu, koji sam upravlja svojim zdravstvenim sustavom, ali uvelike surađuje s Danskom. Na tom golemom arktičkom otoku postoji pet regionalnih bolnica, a ona u Nuuku prima pacijente s cijelog teritorija.

Grenlandska vlada potpisala je početkom veljače sporazum s Kopenhagenom o poboljšanju liječenja grenlandskih pacijenata u danskim bolnicama.

Što je Trump objavio?

U subotu je Donald Trump na svojoj platformi Truth Social napisao da “šalje veliki brod bolnicu na Grenland kako bi se pobrinuo za brojne ljude koji su bolesni i koji se tamo ne liječe”, ne navodeći brojke niti precizirajući tko bi od toga mogao imati koristi. Uz objavu je priložio AI sliku broda USNS Mercy.

Američki predsjednik naznačio je da se operacija slanja broda provodi u koordinaciji s Jeffom Landryjem, koji je u prosincu imenovan posebnim izaslanikom Sjedinjenih Država za taj arktički otok.

Na upit DR-a, Lund Poulsen je rekao da nije obaviješten o eventualnom dolasku broda bolnice na Grenland. “Trump stalno tvita o Grenlandu (…). To je stoga vjerojatno izraz nove normalnosti koja se uspostavila u međunarodnoj politici”, ustvrdio je.

Objava par sati nakon evakuacija američkog mornara kod glavnog grada Grenlanda

Trumpova objava stigla je par sati nakon što je dansko arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiran jedan član posade američke podmornice koji je zatražio hitnu medicinsku pomoć, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuuka.

Član posade prebačen je grenlandskim zdravstvenim vlastima i bolnici u Nuuku, navodi se u priopćenju Danskog arktičkog zapovjedništva. Evakuacija je provedena helikopterom danske obrane Seahawk, dodaje se u priopćenju.

Kakvo je zdravstvo na Grenlandu, a kakvo u Americi?

Ako se gledaju osnovni zdravstveni ishodi, SAD ima prednost u očekivanom životnom vijeku i nižoj smrtnosti dojenčadi. Prosječan Amerikanac danas može očekivati da će živjeti oko 79 godina, dok je na Grenlandu taj prosjek oko 74 godine.

Razlika je vidljiva i kod smrtnosti dojenčadi: u SAD-u je riječ o oko 5,6 smrti na 1000 živorođenih, dok je na Grenlandu ta stopa oko 9 na 1000. Ti podaci pokazuju da, unatoč manjoj populaciji i drukčijoj organizaciji sustava, Grenland zaostaje u ključnim pokazateljima javnog zdravlja.

S druge strane, struktura sustava i financijsko opterećenje građana bitno su različiti. Grenland ima javno financiran model u kojem su osnovne zdravstvene usluge dostupne bez klasičnih premija i participacija, dok se u SAD-u sustav u velikoj mjeri oslanja na kombinaciju privatnog i javnog osiguranja, uz česte premije i druge oblike sufinanciranja.

Zanimljivo je i da Grenland ima znatno više bolničkih kreveta po glavi stanovnika – oko 14 na 1000 ljudi, naspram oko 2,7 u SAD-u – što odražava drukčiju organizaciju bolničke mreže u maloj i geografski raštrkanoj zajednici. Ukratko, SAD ostvaruje bolje zdravstvene ishode u prosjeku, ali uz znatno veći financijski teret za pojedinca, dok je grenlandski sustav financijski dostupniji, ali slabiji u ključnim pokazateljima zdravlja stanovništva.

Što to Trump radi s Grenlandom?

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih mjeseci u više je navrata javno ponavljao da želi da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, danski autonomni teritorij. “Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga”, rekao je Trump početkom siječnja, kako je prenio Reuters. Dodao je da je Grenland “od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a”.

U istom razdoblju Trump je odbio isključiti mogućnost ekonomskog ili političkog pritiska na Dansku. “Ne mogu to jamčiti. Možda ćemo morati nešto poduzeti”, rekao je upitan bi li isključio korištenje sile. Istaknuo je da je riječ o “velikom komadu zemlje s vrlo malo ljudi, ali s ogromnim strateškim značajem”. Kasnije je na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u Švicarskom Davosu rekao da neće koristiti silu, ali nastavio je s pritiskom.

Stephen Miller, jedan od najutjecajnijih Trumpovih savjetnika, je u inervjuu za CNN rekao da “Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država”, dodavši kako “nitko neće ratovati s nama oko budućnosti Grenlanda”. Ta je izjava izazvala oštre reakcije u Danskoj.

Kako su reagirale Danska i EU?

Danska je više puta odlučno odbacila takve prijedloge. Danski premijer rekao je da “Grenland nije na prodaju i neće biti”, prenio je Reuters. “Budućnost Grenlanda odlučuju njegovi stanovnici”, poručio je. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je naglasio da teritorij “ne želi biti ni danski ni američki pijun”.

Europska unija stala je uz Dansku. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da EU “u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Danske”. 

NATO je pokušao smiriti tenzije. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je “Arktik područje suradnje, a ne konfrontacije”, ali je naglasio da saveznici moraju “poštovati međunarodno pravo i međusobni suverenitet”.