Naime, zamjena dijela vremena provedenog pred televizorom aktivnijim sadržajima može smanjiti vjerovatnoću razvoja depresije.
Aktivnost umjesto pasivnosti
Rezultati ukazuju da bi već jedan sat manje gledanja televizije, ako se iskoristi za laganu fizičku aktivnost, šetnju, hobi ili čak dodatni san, mogao doprinijeti manjem riziku od pojave depresivnih epizoda. Posebno se ističe korist kod osoba srednje i starije životne dobi.
Čak i pola sata dnevno posvećenog kretanju može imati mjerljiv učinak. Stručnjaci naglašavaju da nije nužno riječ o intenzivnom treningu – dovoljna je brza šetnja, vožnja bicikla ili bilo koja aktivnost koja pokreće tijelo.
Uloga sna
Zanimljivo je da su slični efekti primijećeni i kada je vrijeme pred ekranom zamijenjeno kvalitetnim snom. Dodatni odmor može pomoći u regulaciji raspoloženja i smanjenju osjećaja iscrpljenosti koji često prati depresivna stanja.
Zašto televizija može imati negativan utjecaj?
Dugotrajno pasivno sjedenje, naročito uz sadržaje koji ne podstiču interakciju, može doprinijeti osjećaju izolovanosti. Stručnjaci smatraju da mentalno neaktivne radnje, poput dugog gledanja televizije, mogu utjecati na regulaciju raspoloženja, ali i potaknuti nezdrave obrasce ponašanja, poput prekomjernog unosa hrane.
Poruka stručnjaka
Iako su promjene male, njihov učinak može biti značajan. Fokusiranje na smanjenje vremena provedenog pred ekranom i uvođenje više kretanja u svakodnevicu predstavlja jednostavnu strategiju koja može doprinijeti boljem mentalnom stanju.
Stručnjaci podsjećaju da je aktivan stil života važan u svim životnim dobima, ali naglašavaju da nikada nije kasno napraviti prvi korak. Ponekad je upravo ta mala promjena dovoljna da pokrene pozitivan lanac navika.
