Umjetna inteligencija sve brže mijenja način na koji radimo i živimo. Prema najnovijem Microsoftovom izvješću o globalnom usvajanju AI-ja, krajem 2025. godine generativne AI alate koristi oko jedna od šest osoba u svijetu.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, alate umjetne inteligencije koristi 19,5% radno sposobnog stanovništva dakle, gotovo svaki peti građanin.
Na vrhu evropske ljestvice nalazi se Norveška, gdje čak 46,4% radno sposobnih koristi AI u svakodnevnom radu i životu. Slijede Irska, Francuska i Španija s udjelima oko ili iznad 40%.
U regionu najbolje stoji Slovenija s 26,5%, zatim Hrvatska (23,7%) i Srbija (21,5%).
BiH je ispod zapadnoevropskog prosjeka, ali iznad Grčke (19,1%), Albanije (16,5%) i Turske (14,6%).
Najmanju primjenu AI-ja bilježe zemlje istočne Evrope. U Rusiji AI koristi svega 8% radno sposobnih, u Bjelorusiji 8,4%, a u Ukrajini 9%.
Zanimljivo je da i Njemačka, kao motor ekonomije EU, ima relativno nizak postotak od 28,6%.
Stručnjaci upozoravaju da će umjetna inteligencija posebno pogoditi uredske i administrativne poslove: korisničku podršku, call centre, zakazivanje termina, osnovno računovodstvo i dio marketinga.
Geoffrey Hinton, jedan od pionira razvoja AI-ja, smatra da će se broj zaposlenih u mnogim sektorima smanjivati kako primjena umjetne inteligencije bude rasla.
Početkom 2026. među najpopularnijim alatima su generativne platforme poput ChatGPT-a, zatim Google Gemini i Claude. U širokoj upotrebi su i Microsoft Copilot, Perplexity te Grammarly.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
