Znanstvenici: Svijet je blizu točke bez povratka

SVIJET je bliže “točki bez povratka”, nakon koje se nekontrolirano globalno zagrijavanje više ne može zaustaviti, nego što se dosad mislilo, upozorili su znanstvenici. Nastavak zagrijavanja mogao bi pokrenuti klimatske prekretnice, što bi dovelo do kaskadnog učinka i zarobilo svijet u novoj, paklenoj klimi “Zemlje staklenika”, koja je daleko gora od porasta temperature od 2 do 3 Celzijeva stupnja prema kojem se svijet trenutno kreće, piše The Guardian.

Točka bez povratka

Znanstvenici ističu kako javnost i političari uglavnom nisu svjesni rizika prelaska točke bez povratka. Izdali su upozorenje jer bi, za razliku od izazovnog, ali mogućeg smanjenja izgaranja fosilnih goriva, preokretanje smjera nakon ulaska na putanju “Zemlje staklenika” vjerojatno bilo nemoguće, čak i ako bi se emisije na kraju drastično smanjile.

Dr. Christopher Wolf, znanstvenik iz američke organizacije Terrestrial Ecosystems Research Associates, naglasio je kako je teško predvidjeti kada će se pokrenuti klimatske prekretne točke, zbog čega je oprez ključan. “Prekoračenje čak i nekih pragova moglo bi planet usmjeriti na putanju Zemlje staklenika”, rekao je Wolf. “Kreatori politika i javnost i dalje su uglavnom nesvjesni rizika koje predstavlja ono što bi zapravo bio prijelaz bez povratka.”

“Vjerojatno je da su globalne temperature već sada jednako visoke, ili više, nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 125.000 godina te da klimatske promjene napreduju brže nego što su mnogi znanstvenici predviđali”, dodao je. Također je vjerojatno da su razine ugljičnog dioksida najviše u najmanje dva milijuna godina.

Domino-efekt klimatskih promjena

Procjena, objavljena u časopisu One Earth, objedinila je nedavna znanstvena otkrića o klimatskim povratnim spregama i 16 ključnih elemenata Zemljina sustava. Ti elementi uključuju ledene pokrove Grenlanda i Antarktike, planinske ledenjake, polarni morski led, subarktičke šume i permafrost, amazonsku prašumu te Atlantsku meridionalnu obrtnu cirkulaciju (AMOC) – sustav oceanskih struja koji snažno utječe na globalnu klimu.

Znanstvenici navode da se prelazak prekretne točke možda već događa na Grenlandu i zapadnoj Antarktici, dok se čini da su permafrost, planinski ledenjaci i amazonska prašuma na samom rubu.

“Istraživanja pokazuju da su neke komponente Zemljinog sustava možda bliže destabilizaciji nego što se nekada vjerovalo”, zaključili su. “Iako je točan rizik neizvjestan, jasno je da su trenutne obveze djelovanja u vezi s klimom nedovoljne.”

Profesor William Ripple sa Sveučilišta Oregon State, koji je vodio analizu, izjavio je: “AMOC već pokazuje znakove slabljenja, a to bi moglo povećati rizik od odumiranja Amazone. Ugljik oslobođen odumiranjem Amazone dodatno bi pojačao globalno zagrijavanje i stupio u interakciju s drugim povratnim spregama. Moramo brzo djelovati dok još imamo priliku, koja se brzo smanjuje, kako bismo spriječili opasne klimatske ishode kojima se ne može upravljati.”

Duboki rizici za čovječanstvo

Već pri sadašnjem globalnom zagrijavanju od 1.3°C, ekstremni vremenski uvjeti odnose živote i uništavaju imovinu diljem svijeta. Pri porastu od 3 do 4°C, “gospodarstvo i društvo prestat će funkcionirati kako ih poznajemo”, upozorili su znanstvenici prošlog tjedna, no “Zemlja staklenik” bila bi još ekstremnija.

Profesor Tim Lenton, stručnjak za prekretne točke sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, rekao je: “Znamo da preuzimamo goleme rizike s trenutnom klimatskom putanjom, za koju ne možemo isključiti da bi se mogla pretvoriti u stanje klime koje je za nas mnogo manje pogodno za život. Međutim, ne moramo stići do Zemlje staklenika da bi postojali duboki rizici za čovječanstvo i naša društva – oni će nas zadesiti već ako nastavimo s globalnim zagrijavanjem od 3°C.”

Znanstvenici su još 2018. godine upozorili na mogućnost “Zemlje staklenika”. U tom scenariju, globalna temperatura tisućama godina ostaje znatno iznad porasta od 4°C, uzrokujući ogroman porast razine mora koji bi potopio obalne gradove. Tada su naveli da bi “utjecaji putanje Zemlje staklenika na ljudska društva vjerojatno bili golemi, ponekad nagli i nedvojbeno razorni”.