ZVANIČNIK BIJELE KUĆE OPISAO ‘SASTANAK’ DODIKA S TRUMPOVOM GLASNOGOVORNICOM: ‘Trajalo je 10 minuta i bilo je vrlo kurtoazno’

Na posjetu Milorada Dodika Bijeloj kući i njegovim razgovorima s američkim zvaničnicima osvrnuo se i britanski Financial Times koji ga je opisao kao bivšeg vođu koji ima velika očekivanja od Donalda Trampa (Trump).

Ovaj list je između ostalog naveo kako je Dodik izjavio kako ima velika očekivanja od Trampa i da je ohrabren Trampovom vizijom vanjske politike. 

– Kada kaže Amerika na prvom mjestu, to nas ohrabruje da kažemo Republika Srpska na prvom mjestu – rekao je Dodik za Financial Times.

Ukinute sankcije

Britanski list je također o sastancima Dodika u Bijeloj kući zatražio komentar od State Departmenta, ali iz ove američke institucije nisu odgovorili na njihov upit. Međutim, jedan od zvaničnika Bijele kuće govorio je o Dodikovom sastanku s Trampovom glasnogovornicom Kerolajn Levit (Karoline Leavitt).

– Sve je trajalo otprilike 10 minuta, a razmijenili su i kurtoazne riječi – naveo je zvaničnik za koji je želio ostati anoniman.

Dodik se, podsjetimo, sastao i fotografisao s američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom (Pete Hegseth) i predsjedavajućim Predstavničkog doma SAD Majkom Džonsonom (Mike Johnson). Delegacija bosanskih Srba sastala se i s Majklom Flinom (Michael Flynn), bivšim Trampovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, kao i s brojnim članovima Kongresa.

Trampova administracija ukinula je, piše dalje “Financial Times”, sankcije Dodiku i desetinama njegovih saveznika i rođaka u oktobru, nakon što je pristao poštovati odluku Suda BiH da se povuče s funkcije predsjednika Republike Srpske.

Taj potez, koji je odstupio od dugogodišnje američke politike u regionu, smatran je hrabrim, ali rizičnim pokušajem da se Dodik umiri, budući da je njegovo odbijanje da se povuče, kako piše Times, gurnulo BiH u duboku političku krizu.

Međutim, Dodikova posjeta Vašingtonu sugerira da nema namjeru povući se iz politike niti odustati od poziva na secesiju, što prijeti stabilnosti multietničke države u kojoj je tokom rata 1992–95. poginulo više od 100.000 ljudi.

Dodik je u intervjuu opisao Dejtonski mirovni sporazum kao neodrživ i kritikovao visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), tvrdeći da nema legitimitet u BiH.

Ovaj list piše da je Dodik nastojao prikazati bosanske Srbe kao hrišćane pod prijetnjom, tvrdeći da sistem podjele vlasti među tri glavne etničke grupe – pravoslavnim Srbima, katoličkim Hrvatima i muslimanskim Bošnjacima, znači da zemljom upravlja “muslimanska vlada”.

Delegacija iz entiteta RS je prilikom posjete Bijeloj kući dijelila letak pod naslovom “Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini”, pozivajući se na tezu Samuela Huntingtona da će sukobi nakon Hladnog rata biti vođeni kulturnim i religijskim podjelama.

Potpisani ugovori

Američka senatorka Jeanne Shaheen kritikovala je odluku administracije da ukine sankcije Dodiku, dok je bivši ambasador u BiH Michael Murphy rekao da se Dodik osjeća još ohrabrenijim i da odluku vidi kao potvrdu svog svjetonazora.

Tokom prošle godine Republika Srpska potpisala je ugovore vrijedne stotine hiljada dolara s lobistima bliskim Trumpovoj administraciji, nastojeći Dodika prikazati kao “Trumpa Balkana”. Dodik je prihvatio tu usporedbu, tvrdeći da Trump i Republika Srpska imaju problem s istim ljudima: globalističkom liberalnom elitom koja, prema njegovim navodina, uništava Evropu.

Delegacija bosanskih Srba boravila je u Vašingtonu na Nacionalnom molitvenom doručku, gdje se Dodik susreo i fotografisao s američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom i predsjednikom Predstavničkog doma Majkom Džonsonom, te s Majklom Flinom i članovima Kongresa.