Vlada Kantona Sarajevo je, na prijedlog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, usvojila Nacrt zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
Ko plaća, platit će još
– Izrada Nacrta zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade proistekla je iz potrebe da se na precizniji način i u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima urede nadležnosti Kantona Sarajevo i jedinica lokalne samouprave u oblasti upravljanja zajedničkim dijelovima zgrada, te jasno definišu obaveze etažnih vlasnika, upravnika i predstavnika etažnih vlasnika, navedeno je, između ostalog, na stranici Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
Nacrt zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrada izazvao je negodovanje i predstavnika etažnih vlasnika i upravitelja. I jedni i drugi složni su kada ukazuju na to da mu je prvi nedostatak što ne predlaže rješenja naplate dugovanja neplatiša i što ukazuje na povećanje troškova etažnih vlasnika koji redovno podmiruju svoje obaveze.
Iz nadležnog ministarstva poručuju da su svi sugrađani pozvani da svoja mišljenja i prijedloge iznesu tokom javnih rasprava, te da će se raditi na dopunama i izmjenama predloženog nacrta. Iako smo uporno tražili pojašnjenja od resornog ministra Mladena Pandurevića, on za to nije imao vremena.
Primjedbe na javnim raspravama imaju namjeru iznijeti sve zainteresirane strane, jer Nacrt ne razmatra pitanja naplate dugovanja neplatiša, a nagovještava da bi svaka općina mogla formirati visinu naknade koje su etažni vlasnici dužni platiti.
Da bi novi zakon mogao dodatno zakomplikovati situaciju, smatra i Marina Arcon Amidžić, predstavnica etažnih vlasnika na Otoci.
– Imamo informaciju da u Kantonu Sarajevo vlasnici stanova svojim komšijama duguju 60 miliona konvertibilnih maraka. Valjda nam je to jasan signal da je to neplaćanje najteža i najgora opcija i ono zbog čega mi ne možemo doći do nekog rješenja. Nažalost, nacrt zakona se uopšte nije time bavio, navela je glavnu manjkavost predloženog nacrta Marina Arcon Amidžić i dodala da je nacrtom proširena lista toga šta sve spada u zajedničke dijelove zgrade.
Ako tako ostane, naglašava, stanari će u budućnosti imati i nove troškove.
– Prvo što mi je zasmetalo je da će glavni električni vod u zgradi sada biti problem stanara, a ne elektrodistribucije, kazala nam je i naglasila da to znači da će građani biti suočeni sa vrlo teškim i vrlo skupim popravkama na tim glavnim vodovima.
Prema mišljenju naše sagovornice, nacrt zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrada uvodi niz sistemskih promjena koje se formalno predstavljaju kao unapređenje sistema, ali u praksi proizvode nove pravne i finansijske rizike za etažne vlasnike. Umjesto veće pravne sigurnosti, pojedine odredbe otvaraju prostor za nejednaku primjenu propisa, povećanje troškova i prebacivanje ključne odgovornosti sa Kantona na općine. Nezadovoljstvo nacrtom iskazuju i upravitelji.
– Razlog je zato što se niz proceduralnih aktivnosti, od samog izbora upravnika do funkcionisanja upraviteljstva u zgradama, usložnjava. Vrši se decentralizacija određenih aktivnosti koje provodi Ministarstvo, a koje se spuštaju na općine i na taj način će se samo dovesti više učesnika u odlučivanju, napraviti samo veći problemi i kompleksniji način upravljanja zgradama, smatra Muhidin Omerović iz Oki upravitelja d. o. o.
Šta se smjera sa Nacrtom zakona, većina sugrađana još nije upoznata, a za trenutni nemaju riječi hvale, jer je on uzrok stanja objekata i situacija koje im komplikuju svakodnevni život. I sugrađani se slažu da nešto treba mijenjati, ali nabolje.
– Što se tiče održavanja i čišćenja, redovno je svake sedmice, al’ moram reći da kada su u pitanju ove neke vanredne situacije, kao što je bilo u vezi sa snijegom, okolina zgrade, definitivno da nismo bili zadovoljni, kazala nam je sugrađanka Lejla Pleh i prokomentirala da puno toga zavisi od toga ko je upravitelj zgrade i koliko je uopće u komunikaciji sa ljudima koji se, zapravo, bave time.
Nezadovoljstvo situacijom u zgradi gdje živi sa nama je podijelila i Behija Hojkuljić. Veli nam da fasada otpada, a ni čistoćom nisu zadovoljni. Žalili se jesu, ali uzalud.
– Pa, žalili smo se, al’ Sarajevostan svoj posao… Evo, sad nam je bila poplava, lift nam stoji. Puno je okno vode. Oni kažu prirodno će se osušiti. A okno metar i više dolje, opisuje nam situaciju od prije nekoliko dana i pojašnjava da su upravitelji samo isključili lift umjesto da donesu pumpu i ispumpaju vodu.
Svi na raspravu
Da je potreban novi zakon, slažu se sve zainteresirane strane, ali naglašavaju i to da je potreban zakon koji će riješiti dosadašnje probleme, među prvima naplate dugovanja.
Nacrt zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade samo je prijedlog koji bi se tokom javnih rasprava mogao dodatno dopuniti.
– Nacrti zakona bit će upućeni u skupštinsku proceduru, nakon čijeg utvrđivanja će uslijediti period javne rasprave, tokom kojeg će građani, zainteresovana stručna javnost i etažni vlasnici imati priliku da iznesu prijedloge i sugestije, s ciljem donošenja kvalitetnih i primjenjivih zakonskih rješenja, poručili su iz nadležnog ministarstva.
Preuzeto sa: www.oslobodjenje.ba
