Masovna penzionisanja mijenjaju odnos snaga u SIPA-i
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ulazi u fazu značajnih kadrovskih promjena koje, prema tvrdnjama izvora unutar policijskih struktura, neravnomjerno pogađaju bošnjačke policijske službenike, posebno one na rukovodećim funkcijama, piše Patria.
Formalno upražnjena pozicija načelnika Kriminalističko-istražnog odjeljenja od 21. januara, nakon penzionisanja Suada Hasanovića, još nije popunjena zvaničnim imenovanjem, ali su, prema nezvaničnim informacijama, ove dužnosti preuzele druge osobe mimo redovne procedure.
Dok iz SIPA-e tvrde da nije doneseno formalno rješenje o imenovanju, operativno rukovođenje prema navodima obavlja Igor Kujača, šef Odsjeka za borbu protiv organiziranog kriminala, iako je prema hijerarhiji pozicija trebala pripasti Ameru Veizu. Ovim potezom broj Bošnjaka na rukovodećim funkcijama dodatno se smanjuje, što je nastavak trenda započetog u proteklom periodu.
Posebno je problematično stanje u Specijalnoj jedinici SIPA-e, gdje Bošnjaci više nemaju nijednu rukovodeću poziciju. Nakon odlaska Enesa Karića 2023. godine, mjesto komandanta Jedinice za specijalnu podršku preuzeo je Dalibor Milošević, čime je izostala zamjena kadrom iz istog konstitutivnog naroda.
Direktor SIPA-e Darko Ćulum, kojem je mandat istekao u julu 2024. godine, i dalje ostaje na funkciji jer Vijeće ministara BiH ne uspijeva provesti novu konkursnu proceduru. U međuvremenu, pod njegovim rukovodstvom pokrenuti su postupci penzionisanja za veći broj bošnjačkih službenika. SIPA je, između ostalog, zatražila uplatu nedostajućeg staža za Edina Malkića, načelnika Regionalne kancelarije Sarajevo, što upućuje na mogućnost da će i ta pozicija uskoro ostati bez bošnjačkog rukovodioca.
Prema zvaničnim podacima, od 14 rukovodećih pozicija u SIPA-i, trenutno sedam pripada Srbima, šest Bošnjacima i jedna Hrvatima. Kada se uključe direktor i zamjenik direktora, omjer postaje osam Srba, šest Bošnjaka i dva Hrvata. Slična neravnoteža vidljiva je i među glavnim inspektorima, gdje od deset pozicija pet drže Srbi, četiri Bošnjaci i jedan Hrvat.
U 2025. godini u penziju su otišla 33 policijska službenika (14 Srba, 10 Bošnjaka i 9 Hrvata), dok se u 2026. očekuje odlazak čak 53 službenika, od čega 35 Bošnjaka. Već je početkom godine desetak bošnjačkih policajaca dobilo rješenja o penzionisanju ili je zatražena uplata njihovog prethodnog radnog staža.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Odbor za žalbe policijskih službenika ne funkcioniše od 16. decembra 2025. godine, što znači da rješenja o penzionisanju ne mogu biti pravosnažna dok se ne imenuju novi članovi. Vijeće ministara BiH već nekoliko puta nije uspjelo izabrati Odbor, a novi pokušaj zakazan je za 9. februar.
U političkom smislu, situacija je dodatno osjetljiva jer bi ovim promjenama prvi put broj rukovodećih Srba u SIPA-i mogao premašiti broj Bošnjaka, čime bi se narušila propisana nacionalna struktura zasnovana na popisu iz 1991. godine. Uprkos tome, bošnjačke političke stranke, uključujući Trojku, zasad ne reagiraju, iako se ove promjene direktno tiču sigurnosnog sektora.
U međuvremenu, pojedini bošnjački kadrovi traže alternativne pozicije. Vahidin Šahinpašić, šef Odsjeka za ratne zločine i bivši načelnik KIO-a, prijavio se za mjesto zamjenika direktora FUP-a, a intervjui su najavljeni za narednu sedmicu. Ako bude izabran, mogao bi napustiti SIPA-u do kraja februara, što bi dodatno oslabilo bošnjačku zastupljenost u vrhu agencije.
Dok se kadrovske promjene nastavljaju, Ćulum ostaje na čelu SIPA-e, uprkos isteku mandata i činjenici da, prema dostupnim evidencijama, ima 49 godina radnog staža.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
