ELON Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, kaže da lova ne donosi sreću. “Tko god je rekao da novac ne može kupiti sreću, znao je o čemu govori”, napisao je Musk na X-u dodavši emotikon tužnog lica.
Prema Yahoo Financeu, vrijednost Muskova bogatstva ovih je dana znatno porasla nakon najave spajanja njegovih tvrtki SpaceX i xAI, dok Bloombergov indeks milijardera njegovu neto vrijednost procjenjuje na oko 668 milijardi dolara, čime je i dalje uvjerljivo ispred drugoplasiranog Larryja Pagea. Bez obzira na točnu brojku, riječ je o iznosima bez presedana u modernoj povijesti.
Reakcije iz kruga ultrabogatih
Muskova poruka brzo je potaknula reakcije drugih milijardera. Investitor Bill Ackman ponudio mu je svojevrsni savjet, sugerirajući da bi se trebao više okrenuti filantropiji i sagledavanju šireg učinka vlastitog rada. “Mnogo sreće dolazi iz pomaganja drugima. Pomogli ste milijunima ljudi, a jednog dana možda i milijardama. Važno je to znati cijeniti”, napisao je Ackman, prenosi Fortune. U istom se kontekstu dotaknuo i Muskova privatnog života, navodeći da bi mu možda koristila veća osobna stabilnost.
Mark Cuban, investitor i bivša zvijezda emisije Shark Tank, složio se s Muskovom osnovnom tezom, ali ju je dodatno pojasnio. Prema njegovu mišljenju, novac ne mijenja čovjeka iz temelja, nego samo pojačava ono što već postoji. “Ako ste bili sretni dok ste imali malo, bit ćete još sretniji kad se obogatite. Ako ste bili nesretni, ostat ćete nesretni – samo s manje financijskog stresa”, napisao je Cuban.
Što kaže znanost?
Pitanje odnosa između novca i sreće već se desetljećima proučava u znanstvenim krugovima, a rezultati nisu jednoznačni. Klasična studija Sveučilišta Princeton iz 2010. sugerirala je da se emocionalno blagostanje povećava s prihodima, ali samo do određene granice, tada procijenjene na oko 75.000 dolara godišnje.
Novija istraživanja nude složeniju sliku. Studija Wharton Schoola pokazala je da kod većine ljudi sreća raste s prihodima, ali da se taj učinak znatno smanjuje kod onih koji su već u startu nezadovoljni životom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sociolog David Bartram sa Sveučilišta Leicester taj odnos opisuje kroz princip “opadajućih prinosa”. Jednom kad su osnovne potrebe i sigurnost zadovoljeni, dodatni milijuni imaju sve manji učinak na subjektivni osjećaj sreće.
Prema Bartramu, kod iznimno bogatih ljudi zadovoljstvo češće dolazi iz osjećaja svrhe, doprinosa društvu i načina na koji se odnose prema drugima. Autor studije s Whartona Matthew Killingsworth zaključuje slično: veći prihodi u prosjeku znače veću sreću, ali kod bogatih ljudi koji su nesretni – više novca jednostavno ne rješava problem.
“Stvarati više nego što uzimaš”
Iako mu Ackman i drugi sugeriraju da bi filantropija mogla donijeti osobno ispunjenje, Musk je ranije upozoravao da darivanje velikih iznosa nije jednostavno. U jednom intervjuu rekao je da je najveći izazov “pronaći način kako novac usmjeriti tako da stvarno pomogne, a ne samo stvori dojam dobrote”. Po njegovu mišljenju, prava je vrijednost u tome da pojedinac dugoročno “stvara više nego što uzima” i postane neto doprinositelj društvu.
Musk je, poput Marka Zuckerberga i drugih tehnoloških magnata, potpisnik inicijative Giving Pledge, kojom se obvezao da će većinu svog bogatstva donirati. Kritičari, međutim, često upozoravaju da se ta obećanja sporo pretvaraju u konkretna djela.
S druge strane, Bill Gates je još prije nekoliko godina otvoreno rekao da ga je bogatstvo učinilo sretnijim jer mu je uklonilo egzistencijalne brige, poput zdravstvene skrbi ili školovanja djece. “To je ogroman blagoslov”, rekao je, uz napomenu da za takav osjećaj sigurnosti “ne trebate biti milijarder”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
