Rusija je dobila težak udarac. Je li ovo kraj mita o velesili?

RASPADOM Sovjetskog Saveza, Rusija je znatno izgubila na utjecaju na međunarodnoj sceni.

Ipak, zadržala je status nuklearne supersile, otprilike ravnopravan Sjedinjenim Državama, što je oslabljenoj Moskvi jamčilo mjesto za glavnim stolom svjetske diplomacije.

No ti dani su, čini se, prošlost, kao i posljednji preostali sporazum o kontroli naoružanja između SAD-a i Rusije, Novi START, koji istječe ovog četvrtka, piše CNN.

Posljednji stup hladnoratovske moći

Nuklearni status omogućavao je čelniku Kremlja da, kao u slavnim danima Hladnog rata, sjedi nasuprot američkom predsjedniku i odlučuje o pitanjima međunarodne sigurnosti.

Upravo to su 2010. godine učinili tadašnji predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev, dogovorivši Novi START, sporazum koji je Bijela kuća tada nazvala “povijesnim”.

Sporazum je obje zemlje ograničio na najviše 1550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava dugog dometa na sustavima poput interkontinentalnih balističkih projektila, projektila lansiranih s podmornica i bombardera.

U Moskvi zabrinutost, u Washingtonu ravnodušnost

Propast posljednjeg sporazuma, za čije je kršenje Washington opetovano optuživao Moskvu zbog uskraćivanja inspekcija, Trumpova administracija dočekala je ravnodušno. Sam američki predsjednik slegnuo je ramenima na zastrašujuću perspektivu svijeta bez nuklearnih ograničenja.

“Ako istekne, istekne”, ležerno je dobacio Trump u siječnju, sugerirajući da bi se s vremenom mogao postići “bolji” sporazum. Taj izraziti nedostatak žurnosti iz Washingtona u oštroj je suprotnosti sa zabrinutošću u Moskvi, gdje se zbog pitanja smanjenja naoružanja diže velika prašina.

Uoči isteka sporazuma, Medvedev, koji više nije predsjednik, već istaknuti sigurnosni dužnosnik, upozorio je na opasnost njegova propadanja. Sugerirao je da bi to ubrzalo “Sat sudnjeg dana”, simbolični prikaz blizine čovječanstva samouništenju.

“Ne želim reći da to odmah znači katastrofu i da će početi nuklearni rat, ali svejedno bi to trebalo sve zabrinuti”, dodao je Medvedev.

Čini se da je Kremlj svakako zabrinut. Njihov prijedlog za produljenje Novog START-a, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova, do sada je naišao na šutnju s američke strane, što prijeti pokretanjem nove ere nesigurnosti.

“Prvi put će Sjedinjene Države i Rusija, dvije zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu, ostati bez temeljnog dokumenta koji bi ograničavao i nadzirao te arsenale”, rekao je Peskov novinarima.

“Smatramo da je to vrlo loše za globalnu i stratešku sigurnost”, dodao je, naglašavajući strahove koji se vjerojatno dijele diljem svijeta.

Nova utrka u naoružanju koju Rusija ne može pratiti

No, izrazi zabrinutosti Kremlja mogli bi biti više strateški i motivirani vlastitim interesima nego što su spremni priznati. Osim što gubi platformu koja je isticala jedan od posljednjih tragova njezine moći iz sovjetske ere, Moskva se sada suočava s budućnošću potencijalno neograničene američke nuklearne ekspanzije.

Trumpova administracija je, primjerice, već oživjela ideju o bojnim brodovima “klase Trump” s nuklearnim naoružanjem, što je politika iz doba Hladnog rata napuštena prije nekoliko desetljeća.

Stari Sovjetski Savez mogao se nositi s time. No s gospodarstvom i obrambenim proračunom koji su tek djelić američkih, Moskva se praktički ne može nadati da će držati korak, što produbljuje ionako ogroman jaz u moći i utjecaju između starih suparnika.

Naravno, SAD ima svoje razloge zašto dopušta propast sporazuma, a jedan od glavnih je želja da u buduće dogovore uključi i Kinu, rastuću nuklearnu silu.

Ipak, istek Novog START-a označava kraj jedne ere – ne samo sporazuma o kontroli naoružanja usmjerenih isključivo na Moskvu i Washington, već i ere u kojoj je SAD bio spreman prihvatiti nuklearna ograničenja.