Međutim, doktori upozoravaju da takva praksa može donijeti više štete nego koristi, posebno kod osoba koje nemaju dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti.
Iako aspirin u malim dozama ima važnu ulogu u prevenciji ponovnog srčanog ili moždanog udara kod pacijenata koji su već imali takve zdravstvene probleme, kod zdravih osoba njegov zaštitni efekat je vrlo ograničen. S druge strane, rizik od neželjenih posljedica nije zanemariv.
Mogući rizici i nuspojave
Redovno uzimanje aspirina može izazvati iritaciju želuca, probavne smetnje i povećanu sklonost krvarenju.
U ozbiljnijim slučajevima mogu se javiti i opasna unutrašnja krvarenja, uključujući ona u probavnom sistemu ili mozgu.
Zabrinjavajući znakovi koji zahtijevaju hitan odlazak ljekaru uključuju pojavu krvi u stolici ili mokraći, povraćanje tamnog sadržaja nalik talogu kafe, kao i iskašljavanje krvi. Problemi s jetrom mogu se manifestirati kroz žutilo kože i očiju ili tamniju boju urina.
Kod nekih osoba aspirin može doprinijeti i zadržavanju tečnosti u organizmu, bolovima u zglobovima, pogoršanju čira na želucu, a u rijetkim slučajevima i teškim alergijskim reakcijama.
Šta kažu stručnjaci?
Kardiolozi ističu da aspirin nije bezazlen lijek i da se ne bi trebao uzimati dugoročno bez jasne medicinske indikacije.
Za pacijente s već postojećim bolestima srca i krvnih sudova terapija aspirinom može biti opravdana, ali za ostalu populaciju koristi su minimalne u poređenju s potencijalnim rizicima.
Stručnjaci podsjećaju da savremena medicina danas nudi efikasnije i sigurnije terapije za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, te da je svaku dugotrajnu terapiju potrebno uskladiti s preporukom ljekara.
Aspirin nije lijek koji bi se trebao uzimati na svoju ruku. Prije nego što postane dio svakodnevne rutine, neophodan je razgovor sa zdravstvenim stručnjakom.
