U 2025. godini, 32,7% osoba u dobi od 16 do 74 godine u Europskoj uniji koristilo je generativne alate umjetne inteligencije. Najčešće su ih koristili za osobne potrebe (25,1%), zatim za posao (15,1%), a potom i za formalno obrazovanje (9,4%).
Upotreba jako varira među državama. Najveći udio korisnika zabilježen je u Danskoj (48,4%), Estoniji (46,6%) i Malti (46,5%), gdje dakle gotovo pola stanovnika koristi generativni AI, što je izuzetno zanimljivo i puno nam govori o informatičkoj pismenosti tih zemalja. Najniži udio imaju Rumunjska (17,8%), Italija (19,9%) i Bugarska (22,5%).
Po Eurostatovoj karti, Hrvatska je na 27,52%. To nas stavlja ispod EU prosjeka od 32,7% za oko 5,2 postotna boda. U odnosu na vrh ljestvice, za Danskom zaostajemo za oko 20,9 bodova, ali smo i dalje iznad zemalja s dna, primjerice Rumunjske za oko 9,7 bodova i Bugarske za oko 5,0 bodova.
Generativni AI je definitivno ušao u svakodnevicu, ali nije jednako “sjeo” svugdje. Razlike često prate širu sliku digitalnih navika, dostupnost alata na lokalnom jeziku, pravila na poslu (što se smije koristiti), te koliko ljudi uopće imaju potrebu koristiti takve alate u školi, uredu ili privatno.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
