Dok se vlasti u oba entiteta zadužuju milijardama maraka, građanima ostaju nejasni odgovori – gdje taj novac završava i ko će ga vraćati.
Republika Srpska već je došla do gotovo 40 posto zaduženosti u odnosu na BDP, dok je Federacija BiH formalno upola “lakša”, ali s ozbiljnim pitanjima o netransparentnom trošenju.
Ekonomisti upozoravaju da problem nije dug sam po sebi, nego neproduktivno zaduživanje koje ne donosi rast, već samo dublju zavisnost i veći teret za poreske obveznike.
Prema dostupnim podacima, Republika Srpska je na kraju 2024. godine ostvarila bruto domaći proizvod od 17,1 milijardu KM, dok je njen javni dug dostigao 6,7 milijardi KM, što odgovara zaduženosti od 39,18 posto BDP-a.
U istom periodu, podaci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da je BDP FBiH iznosio 34,4 milijarde KM, a ukupan dug 6,872 milijarde KM, što čini relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. Time se potvrđuje da je teret zaduženosti u RS-u gotovo dvostruko veći nego u Federaciji piše Faktor.
Oko 73,5 posto ukupnog duga FBiH čine vanjske obaveze u iznosu od 5,054 milijarde KM, dok se preostali dio odnosi na unutrašnji dug od 1,818 milijardi KM, uglavnom kroz dugoročne vrijednosne papire i kredite komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog zaduženja vezan je za međunarodne finansijske institucije, među kojima su Svjetska banka, Europska investicijska banka i EBRD.
Ko se za šta zadužio, hoće li građani FBiH plaćati investiciju BH Telecoma
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banja Luke, za Faktor ističe da nije problem kada se entiteti zadužuju, ako je to radi investicija.
– Problem je, evo recimo u RS-u što se Vlada prekomjerno zadužuje, a ne investira. Evo već postoji plan da se u narednoj godini RS zaduži preko dvije milijarde KM, što je dodatni problem i što će u nepovoljan položaj dovesti i građane i privrednike – kaže Pavlović.
On naglašava da je situacijau Federaciji BiH drugačija i da se Vlada FBiH zadužila na Londonskoj berzi 350 miliona eura da bi BH Telecom kupio BH Telemach, te tvrdi da je ta investicija dobra.
– Taj novac će biti uložen, investiran, planiran je i novac za kantone, tako da to zaduživanje ima smisla – zaključuje Pavlović.
Je li Vlada FBiH lagala i direktno zadužila građane
Međutim, Igor Gavran, ekonomski analitičar, misli drugačije.
On za Faktor tvrdi da Vlada FBiH, prilikom zaduživanja na Londonskoj berzi, nije uopće spomenula BH Telecom, ni Telemach, niti bi to imalo ikakvog smisla jer javno preduzeće se ne finansira na takav način već primarno svojim sredstvima ili ako treba svojim zaduženjima a ne vladinim.
– Dakle, ili je Vlada lagala o namjeni toga novca, i uz to direktno zadužila sve građane Federacije BiH u interesu samo jednog od javnih preduzeća (iskreno ne vjerujem ali ko zna), ili to nije bio slučaj i ovo zaduženje je (kako je objavljeno) sasvim nenamjensko odnosno klasično pokrivanje budžetskih rupa i nenamjensko trošenje – ističe Gavran.
Dodaje da je, eventualna kupovina Telemacha od strane BH Telecoma, greška.
– Nazivanje nečega investicijom to neće ispraviti jer i investicije mogu biti pogrešne i promašene, ali makar bi trebala direktno naštetiti “samo” javnom preduzeću, a ne cijelom entitetu (iako je sve to vezano ali zavisno od obima štete možda bude moguće izbjeći direktni udar na budžet) – zaključuje Gavran.
Problem je što nema podataka o zaduživanju
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Faktor tvrdi da je problem što što se entiteti zadužuju sve više, a što ekonomija ne raste.
– Dakle, radi se o neproduktivnom zaduživanju. To vam je zaduživanje na opću potrošnju i na administraciju , a to je neproduktivno – kaže Karamujić, te dodaje da zaduživanje nije loše ako se povećava standard življenja. a u BiH se to ne događa.
– Ne treba biit protiv zaduživanja ukoliko će se taj novac trošiti na produktivne investicije, ali ne može se podržati “krpljenje budžetskih rupa i opće potrošnje”. To je zlo – naglašava profesor Karamujić.
Ističe da, kada je u pitanju zaduživanje Federacije BiH, najveći problem je što nema tačnih podataka o tome.
– Nije najveći problem što mi pretpostalvjamo, međutim kod nas se to krije, inače Vlada FBiH cijelo vrijeme govori kako prate plan, ali ne govore nam zašta se zadužuju. Mi kao stanovništvo zbog toga ne možemo da mjerimo efikasnost naše Vlade, odnosno efikasnost zaduženja u naše ime. Mormao insistirati na tome da govore stnaovništvu šta i kako se zadužuju jer svaka marka koju oni uzmu je naša marka, nije njihova – kaže profesor Karamujić.
Objašnjava da se BH Telecom ne može zaduživati parama građana Federacije BiH, a da oni to ne znaju, da nemaju konkretne podatke, fizibiliti studiju.
– Vrlo je teško bilo šta komentarisati jer to je izuzetno neprofesionalan način rada i to se ne smije prihvatiti tako. Oni nem ogu raditi s našim parama šta hoće, a oni to sada rade – tvrdi profesor Karamujić.
Kaže da se Federacija BiH ne može porediti s Austrijom, Njemačkom, oni su hiljade svjetlosnih godina daleko.
– Ne možemo se zaduživati kao oni, a taj novac koristiti na opću potrošnju i administraciju. Na djelu je jedna opća manipulacija koja nije nova, ali dobro je što građani postaju svjesniji i sad se rapitujemo, ali to još uvijek nije dovoljno koliko trebamo da se raspitujemo. To su naše pare, ne može se neko zaduživati za vas, a da vi ne znate. Ovo su naše pare, mi ćemo to plaćati iz poreza, neće političari.
Moramo biti dobri domaćini, nije problem investirati, problem je bacati pare, bolje dati sadake nekome. Ovi na vlasti hem što ne znaju, hem što manipulišu nama. Imamo toskičnu kombinaciju neznanja, loše namjere i kriminala – zaključuje profesor Karamujić.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
