Kina više nije glavni sigurnosni prioritet za SAD, prema novoj strategiji nacionalne odbrane Pentagona.
U dokumentu, koji se objavljuje svake četiri godine, umjesto toga navodi se da je sigurnost domovine SAD-a i zapadne hemisfere najveća briga ministarstva, dodajući da je Washington dugo zanemarivao “konkretne interese” Amerikanaca.
Pentagon također kaže da će ponuditi “ograničeniju” podršku američkim saveznicima.
To je uslijedilo nakon prošlogodišnjeg objavljivanja američke Nacionalne sigurnosne strategije, u kojoj se navodi da je Evropa suočena s “civilizacijskim kolapsom” i da se Rusija ne smatra prijetnjom za SAD. Moskva je tada rekla da je dokument “u velikoj mjeri u skladu” s njenom vizijom.
Poređenja radi, Nacionalna odbrambena strategija 2022. navela je “prijetnju s više domena” koju predstavlja Kina kao svoj glavni odbrambeni prioritet. Dokument je 2018. godine opisao “revizionističke sile”, kao što su Kina i Rusija, kao “centralni izazov” američkoj sigurnosti.
Dokument na 34 stranice, objavljen u petak, u velikoj mjeri potvrđuje političke stavove koje je Trumpova administracija zauzela tokom svoje prve godine na vlasti.
U to vrijeme, američki predsjednik Donald Trump uhvatio je predsjednika Venecuele Nicolása Madura, pokrenuo racije na sumnjiva plovila za drogu u istočnom Pacifiku i na Karibima, a nedavno je izvršio pritisak na američke saveznike da zauzmu Grenland.
Strategija je ponovila da će Pentagon “jamčiti američkoj vojsci i komercijalni pristup ključnim terenima, posebno Panamskom kanalu, američkom zaljevu i Grenlandu”.
U dokumentu se također navodi da će pristup Trumpove administracije biti “fundamentalno drugačiji od grandioznih strategija prošlih posthladnoratovskih administracija”.
Dodaje: “Napolje sa utopijskim idealizmom, unutra sa tvrdoglavim realizmom.”
Odnosima s Kinom treba pristupiti kroz “snagu, a ne konflikt”. Cilj “nije dominirati Kinom, niti je zadaviti ili poniziti”, navodi se u dokumentu.
Za razliku od prethodnih verzija strategije, Tajvan, samoupravno ostrvo na koje polaže pravo Kina, nije spomenut. Međutim, u dokumentu se kaže da SAD imaju za cilj da “spriječe bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nama ili našim saveznicima”.
Krajem prošle godine, SAD su najavile veliku prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara (8,2 milijarde funti), što je navelo Kinu da kao odgovor održi vojne vježbe oko ostrva.
Strategija je takođe pozvala na veću “podelu tereta” od strane američkih saveznika, navodeći da su partneri “zadovoljni” što su dozvolili Vašingtonu da “subvencioniše njihovu odbranu”.
Međutim, on negira da to pokazuje kretanje ka “izolacionizmu”.
“Naprotiv, to znači fokusiran i istinski strateški pristup prijetnjama s kojima se suočava naša nacija”, navodi se i dodaje da ne želi brkati američke interese “sa interesima ostatka svijeta – da je prijetnja osobi na pola svijeta isto što i prijetnja Amerikancu”.
Umjesto toga, kaže se da će saveznici, posebno Evropa, “preuzeti vodstvo protiv prijetnji koje su manje ozbiljne za nas, ali ozbiljnije za njih”.
Rusija, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, opisana je kao “uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a”.
Strategija također ističe “ograničeniju” ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje. Južna Koreja je “sposobna preuzeti primarnu odgovornost” za taj zadatak, dodaje se.
U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu ranije ove sedmice, kanadski premijer Mark Carney rekao je da se stari svjetski poredak “ne vraća” i pozvao druge srednje sile – kao što su Južna Koreja, Kanada i Australija – da se okupe.
“Srednje sile moraju da deluju zajedno, jer ako nismo za stolom, mi smo na meniju”, rekao je Carney na sastanku u Davosu.
To je uslijedilo nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron također upozorio na “pokret prema svijetu bez pravila”.
Preuzeto sa: www.bbc.com
