Muzička selekcija hrvatskih rukometaša izazvala je skandal na Evropskom prvenstvu u švedskom Malmeu nakon prve utakmice u grupi protiv Gruzije
Posle pesme Mark Perković Thompson “Ako ne znaš šta se desilo” odjeknula je dvoranom u Malmeu za vrijeme Evropskog rukometnog prvenstva kao neslužbena himna hrvatske reprezentacije, Europska rukometna federacija (EHF) odlučila je stati na kraj ovoj praksi. Objasnili su da pjesma “nije u skladu sa vrijednostima koje predstavlja prvenstvo”, što švedski grad čini tek posljednjom u nizu evropskih bina na kojima Thompsonova muzika nije dobrodošla.
Lista otkazanih i zabranjenih koncerata je duga i proteže se od susjedne Slovenije i Austrije pa sve do Njemačke, Švicarske i Holandije.
Edina Zuko/PIXSELL
Gotovo da nema zemlje u zapadnoj Europi s većom hrvatskom dijasporom u kojoj Thompson nije imao problema s organizacijom koncerata. Razlozi su gotovo uvijek isti: optužbe za veličanje ustaškog režima, promicanje nacionalne mržnje, sigurnosni rizici zbog ikonografije koju donose njegovi obožavatelji.
2017. godine koncert u Kremsmünsteru u Austriji otkazan je u posljednji trenutak pod pritiskom antifašističkih udruženja i političkih stranaka. Razlog su strogi austrijski zakoni koji zabranjuju ustaške simbole i pozdrave. U Austriji se, naime, pozdrav “Za dom spremni” tretira isto kao i nacistički “Sieg Heil”, a ustaški simboli stavljaju se u isti rang sa simbolima ISIL-a i Al-Qaide.
Luka Stanzl/PIXSELL
Slična je situacija i u Njemačkoj, gdje je 2014. otkazan nastup u berlinskom Columbiahalleu. Uprava dvorane je popustila pred prijetnjama protestima i optužbama da se radi o “pjevaču mržnje” koji slavi “hrvatski fašizam”. Thompsonova uprava za otkazivanje redovno krivi “jugokomuniste” i “protivnike Hrvatske”. Tadašnji menadžer Zdravko Barišić naveo je da je uprava dvorane popustila “pred mahnitim napadima i prijetnjama južnih komunista i ponašala se krajnje neprofesionalno”.
Slučaj Slovenije: Od policijske zabrane do suda
Posebno je odjeknula zabrana koncerta u Mariboru 2017. godine. Gradske vlasti postupile su po preporuci policije, koja je ocijenila da postoji “povećan bezbjednosni rizik zbog opasnosti da će koncert biti iskorišćen za vršenje krivičnih dela”. Naveli su da postoji velika vjerovatnoća da će na koncert doći pojedinci iz zemalja u kojima su Tompsonovi nastupi već zabranjeni, s namjerom da izazovu smetnju. Gradonačelnik Maribora Andrej Fištravec tada je bio jasan:
– U Mariboru nema mjesta za ikonografiju i simbolizam koji izazivaju daljnje podjele nakon Drugog svjetskog rata i nema mjesta za fašizam.
screenshot/youtube
Organizator je pravdu tražio na sudu, a slovenački upravni sud kasnije je presudio da su vlasti dva puta nezakonito zabranile koncert. Međutim, nastup u Mariboru nikada nije održan.
Švicarska neutralnost se ne odnosi na Thompsona
Switzerland je također jedna od zemalja u kojoj je Thompsonu u više navrata zabranjen ulazak i održavanje koncerata. Kada mu je konačno dozvoljeno da nastupa, morao je da izvodi samo repertoar koji je unapred odobrila policija. Koncert zakazan za 2016. godinu u Schlierenu je zabranjen zbog straha da se “ne mogu garantovati javni red i sigurnost”. Taj slučaj ostao je upamćen i po bizarnom detalju – na plakatima su kao sponzori navedeni Coop i Swiss Post, koji su se kasnije ogradili tvrdeći da nemaju nikakve veze sa koncertom i da su njihovi logotipi korišteni bez dozvole. Zabrane su također zabilježene u Hollandgdje je njegov nastup u Amsterdamu otkazan još 2003. godine.
Problemi i kod kuće
Iako puni stadione u Hrvatskoj, Thompson se i ovdje suočio s zabranama. Najpoznatiji slučaj je iz 2008. godine kada mu je uskraćena prilika da nastupi u pulskoj Areni. Nakon te odbijenice otkazan je i nastup na ATP turniru u Umagu. Tadašnji predsjednik Stjepan Mesić poručio je organizatorima da neće doći na turnir da pjeva Thompson. Iste godine održao je tri koncerta u Pazinu, ali je i to bilo praćeno tenzijama, pa čak i eksplozijom ispred dvorane, koju je podmetnuo protivnik koncerta.
Grgo Jelavić/PIXSELL
Kontroverze su ga pratile i u komšiluku. Koncert u Sarajevu je zabranjen, što je novinara Emira Imamovića navelo da se zapita zašto je “ustaša Bora Čorba” dobrodošao u Kiseljak i Široki Brijeg, ali ne i u glavni grad Bosne i Hercegovine.
U središtu svih kontroverzi je ustaški pozdrav “Za dom spremni”, kojim počinje Thompsonova “Bitka na Čavoglavama”. Dok europske zemlje taj pozdrav nedvosmisleno smatraju fašističkim i pravno ga sankcioniraju, u Hrvatskoj je situacija puno složenija. Viši prekršajni sud je 2020. godine presudio da izvikivanje tog pozdrava u kontekstu pjesme “Bojna Čavoglava” ne predstavlja prekršaj protiv javnog reda i mira.
šta se dogodilo
Politika i društvo
Kad su se spojili Thompson i izbori: Pjevao za Paragu i Đapića, šutio za Sanadera
Ova pravna nedorečenost stvara jaz između percepcije u Hrvatskoj i inozemstvu. Kritičari stalno upozoravaju na ikonografiju na njegovim koncertima, gdje se redovno mogu vidjeti crne majice, ustaški simboli i čuti antisrpska skandiranja. Iako je sam Perković u više navrata negirao da je pjevao “Jasenovac i Gradišku staru”, te se izjašnjavao kao “muzičar, a ne političar”, stigma ga je pratila tokom cijele karijere.
Preuzeto sa: express.24sata.hr
