Danska je uz podršku svojih evropskih saveznika odlučila pokazati zube i poslati jasnu poruku preko Atlantika. Istovremeno, s istoka stižu upozorenja iz Moskve koja u svemu vidi opasnu militarizaciju Arktika
Grenland se posljednjih mjeseci pojavio kao jedno od ključnih geopolitičkih pitanja u transatlantskim odnosima. Slijetanje vojnih aviona nekoliko evropskih članica NATO-a na teritoriju autonomne regije pod suverenitetom Danske predstavlja presedan u djelovanju Alijanse i ukazuje na ozbiljnost trenutne situacije. To je koordiniran odgovor na sve izraženije izjave američkog predsjednika Donald Trumpkoji je više puta davao do znanja da Sjedinjene Države razmatraju preuzimanje kontrole nad Grenlandom, uključujući i mogućnost upotrebe sile.
Dok se u Vašingtonu vode grozničavi diplomatski pregovori, Kopenhagenu i Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, potezi na terenu postaju sve opasniji. Danska je uz podršku svojih evropskih saveznika odlučila pokazati zube i poslati jasnu poruku preko Atlantika. Istovremeno, sa istoka stižu upozorenja iz Moskve koja sve vidi opasna militarizacija Arktika i optužuje Zapad za raspirivanje “vještačke histerije”. Svijet sa zebnjom gleda šta će se dogoditi sa Grenlandom.
Vijest da Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška i Velika Britanija šalju trupe na Grenland odjeknula je širom svijeta. Iako je formalno riječ o manjim izviđačkim timovima i pripremama za zajedničku vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, simbolika i tajming ovog poteza su nedvosmisleni. To je direktna demonstracija solidarnosti s Danskom u trenutku kada je suočena s pritiskom svog najmoćnijeg saveznika.
Međutim, podrška nije jednoglasna. Poljska je najavila da neće slati svoje trupe, rekavši da je fokusirana na jačanje odbrane na svom istočnom krilu zbog prijetnje od Rusije.
Međutim, odsustvo poljskih vojnika ne znači nedostatak političke podrške Danskoj. Upravo suprotno, poljski premijer Donald Tusk izdao najoštrije upozorenje do sada. On je mogući američki napad na Grenland nazvao “političkom katastrofom” i “smakom svijeta kakvog ga poznajemo”, napominjući da bi takav čin uništio NATO.
– Evropa ne može imati ni plan za takvu katastrofu – rekao je Tusk, ističući da Danska može računati na punu podršku Evrope u odbrani integriteta svoje teritorije.
francuski predsednik Emmanuel Macron objavio je na društvenoj mreži X: “Prve francuske vojne jedinice su već na putu. Druge će slijediti.” Njemačko Ministarstvo odbrane potvrdilo je slanje 13-članog izviđačkog tima s ciljem “istraživanja mogućnosti za osiguranje sigurnosti u svjetlu ruskih i kineskih prijetnji na Arktiku”. Ali svima je jasno da prava, neizrečena prijetnja koja je aktivirala evropske prijestolnice dolazi iz Washingtona.
Danska, koja je odgovorna za odbranu i vanjsku politiku Grenlanda, najavila je jačanje vlastitog vojnog prisustva “u bliskoj saradnji sa saveznicima iz NATO-a”. Taj potez uslijedio je nakon sastanka na visokom nivou u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih zvaničnika koji je završen bez ikakvog napretka. danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen on je priznao da postoji “fundamentalno neslaganje” sa američkom administracijom.
S druge strane, grenlandski zvaničnici pokušavaju smiriti lokalno stanovništvo koje se našlo u središtu globalne oluje.
– NATO vojnici će od danas i narednih dana biti prisutniji na Grenlandu. Očekuje se još vojnih letova i brodova – rekao je potpredsjednik vlade Grenlanda Mute Egededodajući da će provoditi “obuku”.
Trampov san o arktičkom carstvu
Interes Donalda Trampa za Grenland nije nov, ali je njegova retorika postala mnogo agresivnija u njegovom drugom mandatu. Nakon što je prvi iznenadio svijet 2019. idejom o “kupovini” ostrva, on sada otvoreno govori o aneksiji, tvrdeći da je američka kontrola Grenlanda ključna za američku nacionalnu sigurnost i obuzdavanje ruskog i kineskog utjecaja na Arktiku.
– Učinit ću nešto u vezi Grenlanda, sviđalo se to njima ili ne – rekao je Trump na konferenciji za novinare, dok je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da je “sve manje od američke kontrole nad Grenlandom neprihvatljivo”.
Njegova administracija tvrdi da Danska nije sposobna da brani ostrvo od potencijalne agresije iz Moskve ili Pekinga, što Kopenhagen oštro negira, navodeći da obaveštajni podaci ne ukazuju na neposrednu pretnju. Ipak, Trump insistira da bi američka kontrola ojačala samu NATO alijansu, teza koja je izazvala konsternaciju među evropskim partnerima. Ideja da najjača članica NATO-a nasilno preuzme teritoriju druge članice prijeti urušavanjem samog temelja alijanse – principa kolektivne odbrane.
Zanimljivo je da Trampova ekspanzionistička politika nema jaku podršku kod kuće. Prema novoj anketi CNN-a, čak tri četvrtine Amerikanaca se protivi pokušaju preuzimanja kontrole nad Grenlandom. Čak su i republikanski glasači podijeljeni, sa 50 posto za i 50 posto protiv.
Projekat “Zlatna kupola”.
Iza Trumpove opsesije Grenlandom krije se megalomanski vojni projekat vrijedan 175 milijardi dolara pod nazivom “Zlatna kupola”. Riječ je o naprednom raketnom odbrambenom sistemu, dijelom po uzoru na izraelsku “Gvozdenu kupolu”, koji bi se oslanjao na stotine satelita i zemaljskih objekata za otkrivanje i presretanje balističkih, hipersoničnih i krstarećih projektila bilo gdje u svijetu.
HVALSTVO U HAGU
360°
Šta je Zlatna kupola? Trump kaže da košta 4 milijarde dolara i obara 97 posto projektila
Trump tvrdi da je Grenland, zbog svoje strateške pozicije u svjetskom vrhu, “suštinski” za uspjeh ovog projekta. Putevi letenja raketa od Rusije ili Kine do Sjeverne Amerike prelaze Arktik, čineći Grenland idealnim mjestom za postavljanje moćnih radarskih sistema ranog upozorenja i lansirnih rampi za rakete presretače. Ostrvo je već dom ključne američke svemirske baze Pituffik (bivša zračna baza Thule), ali Trump očito želi potpunu i neograničenu kontrolu.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da su takve tvrdnje pretjerane i zanemaruju postojeće sporazume s Danskom koji već omogućavaju značajno američko vojno prisustvo i potencijalno proširenje postojećih sposobnosti.
Dok se u NATO-u lome koplja, Rusija gleda sa zabrinutošću gomilanje zapadnih trupa u njihovom “susedstvu”. Kremlj je izrazio “ozbiljnu zabrinutost”, optužujući NATO za “ubrzanu militarizaciju sjevera pod izmišljenim izgovorom rastuće prijetnje iz Moskve i Pekinga”.
“Smatramo politiku alijanse o eskalaciji sukoba na Arktiku kontraproduktivnom i izuzetno opasnom. Arktik mora ostati teritorija mira, dijaloga i iskrene saradnje”, saopštila je ruska ambasada u Briselu. Moskva tvrdi da NATO koristi Trampove izjave da promoviše svoje antiruski u antikineskoj agendi te da se radi o namjernom izazivanju histerije, s obzirom da u blizini Grenlanda nisu uočene ni ruske ni kineske podmornice.
Iako nema zvanične reakcije Vladimira Putina na najnoviji razvoj događaja, jasno je da Moskva, koja je poslednjih godina intenzivno modernizovala sopstvene vojne baze na Arktiku, neće mirno posmatrati jačanje vojnog prisustva NATO-a na pragu svojih strateških interesa.
