Električni auti često nose isti strah: ‘Što kad baterija oslabi, a zamjena košta kao pola auta?’ Prema novim podacima koji se temelje na telematskim zapisima kroz nekoliko godina, prosječna degradacija iznosi 2,3 posto godišnje. Drugim riječima, prosječan EV bi i nakon osam godina mogao zadržati oko 80 posto kapaciteta, što je i dalje sasvim upotrebljivo za svakodnevnu vožnju.
Ključna poruka studije je da se baterije ne ‘raspadaju’ same od sebe, nego ih najviše ‘gura’ način punjenja. Vozila koja se često pune na DC punjačima iznad 100 kW u prosjeku mogu doći do oko 3,0 posto degradacije godišnje, dok su ona koja većinom koriste AC ili niže snage oko 1,5 posto. Dakle, brzo punjenje nije ‘zabranjeno’, ali postaje problem kad je navika, a ne iznimka.
Temperatura također igra ulogu, ali manju od punjenja. Geotab navodi da EV-ovi u vrućim klimama u prosjeku degradiraju oko 0,4 posto brže godišnje nego u umjerenim uvjetima. Za naše tržište to znači da ljetne vrućine i autocesta prema moru nisu idealna kombinacija ako se još i stalno oslanjate na HPC punjače.
Za hrvatske kupce bitna je i psihologija rabljenog tržišta. Većina proizvođača se ionako ‘osigurava’ dugim jamstvima, često oko 8 godina ili 160.000 km uz prag od 70 posto kapaciteta, pa ovakvi podaci zapravo idu u korist rabljenim EV-ima: najgori scenarij je rjeđi nego što se misli. Ipak, kod rabljenih primjeraka vrijedi pitati kako se auto punio: ako je bio flotni i stalno na brzom punjenju, to se može vidjeti na stanju baterije.
Ako želite da baterija što dulje drži formu, studija se svodi na jednostavne navike: kad možete, punite sporije (AC ili niža snaga), ne držite auto satima na 100 posto i ne ‘ubijajte’ ga do nule. Brzo punjenje ostavite za putovanja i situacije kad stvarno trebate vrijeme, a ne kao default.
