Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je o “niz opcija” za preuzimanje Grenlanda, uključujući korištenje vojske, saopćila je Bijela kuća.
Bijela kuća je za BBC rekla da je preuzimanje Grenlanda – poluautonomne regije članice NATO-a Danske – “prioritet nacionalne sigurnosti”.
Saopćenje je uslijedilo nekoliko sati nakon što su evropski lideri izdali zajedničku izjavu u kojoj podržavaju Dansku, koja se protivi Trumpovim ambicijama za arktičko ostrvo.
Tramp je tokom vikenda ponovio da SAD “treba” Grenland iz bezbednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mette Frederiksen da upozori da bi svaki američki napad značio kraj NATO-a.
Bijela kuća je u utorak saopćila: “Predsjednik i njegov tim razgovaraju o nizu opcija za postizanje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, i naravno, korištenje američke vojske uvijek je opcija dostupna vrhovnom komandantu.”
NATO je transatlantska vojna grupa u kojoj se očekuje da saveznici priteknu jedni drugima u pomoć u slučaju vanjskih napada.
Američki državni sekretar Marco Rubio je također rekao zakonodavcima na povjerljivom brifingu na Kapitol Hilu u ponedjeljak da Trumpova administracija nema planove za invaziju Grenlanda, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, izvještavaju Wall Street Journal i drugi američki mediji.
Nakon toga, glasnogovornik State Departmenta rekao je u utorak za BBC da su SAD “željne izgradnje trajnih komercijalnih odnosa koji će koristiti Amerikancima i građanima Grenlanda”.
Glasnogovornik je dodao: “Naši zajednički protivnici su sve aktivniji na Arktiku. To je zabrinutost koju dijele Sjedinjene Države, Kraljevina Danska i saveznici iz NATO-a.”
Grenland i Danska su ranije rekli da su tražili brzi sastanak s Rubiom kako bi razgovarali o američkim zahtjevima za ostrvo.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je da bi razgovor s najvišim američkim diplomatom trebao riješiti “određene nesporazume”.
U utorak je šest evropskih saveznika izrazilo podršku Danskoj.
“Grenland pripada njegovom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovog odnosa”, rekli su lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske u zajedničkom saopštenju.
Ističući da su za sigurnost Arktika zainteresovani jednako kao i SAD, evropski potpisnici zajedničkog saopštenja rekli su da to moraju postići saveznici iz NATO-a, uključujući SAD “kolektivno”.
Oni su također pozvali na “poštovanje principa Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica”.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen pozdravio je izjavu i pozvao na “dijalog s poštovanjem”.
“Dijalog se mora odvijati uz poštovanje činjenice da je status Grenlanda ukorijenjen u međunarodnom pravu i principu teritorijalnog integriteta”, rekao je Nielsen.
Pitanje budućnosti Grenlanda ponovo se pojavilo nakon američke vojne intervencije u Venecueli, tokom koje su elitne trupe uhapsile predsjednika te zemlje Nicolása Madura i odvele ga da se suoči s optužbama za drogu i oružje u New Yorku.
Dan nakon te racije, Katie Miller – supruga jednog od Trumpovih viših saradnika – objavila je na društvenim mrežama mapu Grenlanda u bojama američke zastave, s natpisom “USKORO”.
U ponedjeljak je njen suprug Stephen Miller rekao da je “zvanični stav američke vlade da Grenland treba da bude dio SAD-a”.
Upitan više puta u intervjuu za CNN da li bi Amerika isključila upotrebu sile za aneksiju, Miler je odgovorio: “Niko se neće boriti protiv SAD zbog budućnosti Grenlanda”.
Grenland, koji ima populaciju od 57.000 ljudi, ima široku samoupravu od 1979. godine, iako odbrana i vanjska politika ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, istraživanja javnog mnijenja pokazuju ogromno protivljenje pridruživanju SAD-u, koje već ima vojnu bazu na ostrvu.
Morgan Angaju, 27, Inuit koji živi u Ilulissatu u zapadnom dijelu zemlje, rekao je za BBC da je “zastrašujuće čuti vođu slobodnog svijeta kako se smije Danskoj i Grenlandu i samo priča o nama kao da smo nešto na šta treba tražiti”.
“Grenlandski narod već polaže pravo na nas. Kalaallit Nunaat znači zemlja Grenlandskog naroda”, rekao je Morgan.
Dodao je da je zabrinut šta će se dalje dogoditi – pitajući se da li bi premijer Grenlanda mogao doživjeti istu sudbinu kao Maduro – ili čak da će SAD “napasti našu zemlju”.
Neimenovani visoki američki dužnosnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da američke opcije uključuju direktnu kupovinu Grenlanda ili sklapanje sporazuma o slobodnom pridruživanju s tom teritorijom.
Senator Eric Schmitt, republikanac iz Missourija, istakao je aspekt nacionalne sigurnosti kada je razgovarao za BBC u utorak.
“Mislim da su upravo u pregovorima,” rekao je. “Nadam se da će Evropa shvatiti da je jaka Amerika dobra – dobra je za zapadnu civilizaciju.”
Tramp je izneo svoju ideju o kupovini Grenlanda kao strateškog američkog čvorišta na Arktiku tokom svog prvog predsedničkog mandata, rekavši 2019.: “To je u suštini veliki posao sa nekretninama”.
Rusija i Kina su sve više zainteresovane za ostrvo, koje ima neiskorišćena nalazišta retkih zemalja, jer topljenje leda otvara mogućnost novih trgovačkih puteva.
U martu je Trump rekao da će Amerika “ići koliko god moramo” da preuzme kontrolu nad teritorijom.
Tokom saslušanja u Kongresu prošlog ljeta, ministar odbrane Pete Hegseth upitan je da li Pentagon planira da zauzme Grenland silom ako bude potrebno, i rekao je da “imaju planove za vanredne situacije”.
Pratite zaokrete i preokrete Trumpovog drugog mandata u sedmičnom biltenu US Politics Unspun dopisnika iz Sjeverne Amerike Anthonyja Zurchera. Čitaoci iz UK se mogu prijaviti ovdje. Oni izvan Ujedinjenog Kraljevstva mogu se prijaviti ovdje.
Preuzeto sa: www.bbc.com
