GODIŠNJA konferencija za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina, unatoč najavama Kremlja, rijetko je prilika da obični građani kažu što im je na duši. U praksi, ona funkcionira obrnuto – kao pomno režirana pozornica s koje ruski čelnik šalje ključne poruke naciji i svijetu.
Ove godine geopolitički ulozi bili su posebno visoki, s obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump pokušava isposlovati mirovni sporazum za Ukrajinu do kraja godine, držeći saveznike u Bruxellesu i Kijevu u neizvjesnosti. Kako bi se osigurala jedinstvena poruka, događaj je bio pažljivo koreografiran, a od gotovo tri milijuna pristiglih pitanja, prema tvrdnjama Kremlja, odabrana su samo ona podobna, piše Politico.
I dalje na ratnoj stazi
Otkako je Kremlj nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. zabranio korištenje riječi “rat” pod prijetnjom kaznenog progona, mnogo se toga promijenilo. “Rat ili mir?” upitao je voditelj opuštenog Putina na samom početku događaja, postavivši time ton za gotovo petosatnu konferenciju na kojoj je sukob u Ukrajini bio glavna tema. Koristeći pitanja vojnih dopisnika, veterana pa čak i supruge poginulog vojnika,
Putin je jasno poručio da, što se njega tiče, rat ide po planu, a svi problemi rezultat su “pretjerane birokracije”. U vrijeme kada ankete pokazuju da mnogi Rusi priželjkuju mir, Putin poziva zemlju na jedinstvo u ratnim naporima, rekao je za Politico moskovski politički analitičar Andrej Kolesnikov. Poruka je da je “pobjeda, u obliku mira pod ruskim uvjetima, blizu, a stanovništvo je ujedinjeno u podršci” ratu, kazao je.
Mir, ali pod ruskim uvjetima
Gledatelji su se s pravom mogli zapitati jesu li se vratili u veljaču 2022., kada je Putin prvi put iznio svoje razloge za invaziju. Pokušavajući ostati u dobrim odnosima s Trumpom, ruski predsjednik signalizirao je da je Moskva “spremna i voljna” posredovati u dogovoru o Ukrajini. Međutim, njegova kasnija retorika sugerira suprotno.
Spominjao je “kijevski režim” koji je na vlast došao “državnim udarom” te ponovio da se Rusija bori protiv “neonacizma”. Također je podsjetio na zahtjeve Moskve da se Kijev odrekne NATO ambicija i povuče iz istočne Ukrajine. Kao i uvijek, Putin se pozvao na “korijenske uzroke” rata, navodeći širenje NATO-a kao glavno opravdanje za svoju invaziju.
Oštre poruke Europi i NATO-u
Dok je hvalio Kinu i Bjelorusiju zbog njihovih bliskih veza s Moskvom, Europa i NATO našli su se na meti Putinova gnjeva. Gotovo se ispričao što je europske čelnike ranije ovog tjedna nazvao “malim svinjama”, rekavši da su mu te riječi “izletjele”. Ipak, to ga nije spriječilo da ih nazove “razbojnicima” zbog namjere da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini. Glavna meta bio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je prošli sedmica upozorio Europljane da se pripreme za rat onakvih razmjera kakve su vodili njihovi “djedovi i pradjedovi”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Stvarno želim pitati: Slušajte, što govorite o pripremi za rat s Rusijom?” ukorio ga je Putin. “Možete li uopće čitati? Pročitajte Strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a.” Odgovarajući na pitanje Stevea Rosenberga s BBC-ja o mogućnosti vojne eskalacije, Putin je obećao: “Neće biti novih specijalnih vojnih operacija ako nas budete tretirali s poštovanjem i uzimali u obzir naše interese.”
Apel Rusima: Pridružite se borbi
Nije sve bilo o vanjskoj politici. Putin se osvrnuo i na financijske brige Rusa usred usporavanja gospodarstva i visoke inflacije, dok Kremlj istovremeno ulaže golem novac u obrambeni sektor. Nabrajajući statistike, inzistirao je da nema razloga za zabrinutost, hvaleći “promišljene poteze” financijskih institucija za stabilizaciju gospodarstva.
Usto je tvrdio da se Rusi masovno prijavljuju za borbu.
“Ima vrlo mladih dječaka, studenata, koji uzimaju slobodnu godinu kako bi potpisali ugovor [s vojskom] i sudjelovali u borbenim operacijama”, rekao je. U stvarnosti, Rusija je u ratu pretrpjela procijenjenih milijun žrtava, a oni mobilizirani u jesen 2022. još nisu otpušteni, što sugerira da se vlasti bore s popunjavanjem redova. No, Putin “nije zabrinut zbog cijene nastavka ‘specijalne vojne operacije’, bilo financijske, ljudske ili psihološke”, zaključio je analitičar Kolesnikov.
Tradicionalne vrijednosti kao nacionalno vezivo
Iako je rat dominirao programom, Putin je svoje odgovore isprepleo referencama na još jednu omiljenu temu: “tradicionalne vrijednosti”. Upozorio je druge zemlje da riskiraju zapljenu imovine od strane Europe zbog svoje konzervativne politike. “Sutra se nekome možda neće svidjeti politika vezana uz LGBT zajednicu”, rekao je.
“U muslimanskim i islamskim zemljama postoje mnogi vrlo strogi zakoni koji štite njihove tradicionalne vrijednosti, koje su naše zajedničke tradicionalne vrijednosti.” Nakon što je 23-godišnji student iskoristio priliku da zaprosi djevojku uživo u programu, Putin ga je pohvalio što je s njom započeo vezu još kao tinejdžer. “Na Kavkazu imaju dobru tradiciju udavanja i ženidbe djece u mladoj dobi. Trebali bismo slijediti njihov primjer”, poručio je. Ono što ujedinjuje sve koji se bore za Rusiju, sažeo je Putin, jesu njihove “zajedničke vrijednosti”.
Bonus: Poruke koje su se provukle
Za gledatelje, najzanimljiviji dio pozornice bio je veliki ekran na kojem su se prikazivale tekstualne poruke običnih Rusa. Neke su se savršeno uklapale u ton događaja: “Kako mogu pomoći da Rusija postane carstvo?” glasila je jedna. No, druge su bile manje usklađene. “[Ovo] nije izravna linija, već cirkus”, pisalo je u poruci koja se nakratko pojavila na ekranu. “Vladimire Vladimiroviču, petak je, možemo li izvaditi pivo?” stajalo je u drugoj. Nije jasno dopušta li Kremlj namjerno da se takve poruke provuku kako bi događaju dao privid legitimiteta ili neki Rusi jednostavno imaju sreće.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
